Bosna i Hercegovina godinama bilježi negativan prirodni prirast, a predviđanja za budućnost nisu optimistična.
U idućih 75 godina Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti čak 56 posto stanovništva. Prema procjenama Ujedinjenih naroda za 2100. godinu, većina europskih zemalja zabilježit će drastičan pad broja stanovnika u usporedbi s 2025. godinom, piše Večernji list BiH.
U obzir su uzete stope fertiliteta, mortaliteta i migracije.
Najveći pad predviđa se u istočnoj Europi, pri čemu Ukrajina gubi čak 61% stanovništva. Slijede Moldavija (-50%), Litva (-57%), Latvija (-50%), Poljska (-49 %) i Bugarska (-47 %). Hrvatska je također među demografski najugroženijim državama s predviđenim padom broja stanovnika od 44% do kraja stoljeća
Prema procjenama Ujedinjenih naroda, Srbija gubi 45%, Crna Gora 48%, Kosovo 35% i Albanija 57%.
Pad broja stanovnika očekuje se i u Sloveniji (-23%), Sjevernoj Makedoniji (-52%), Grčkoj (-37 %), Italiji (-40%) te Španjolskoj (-31 %). Njemačka će izgubiti oko 16% stanovnika.
U periodu 2020. i 2021. populacija Europske unije smanjila se zbog povećanog broja smrtnih slučajeva povezanih s pandemijom COVID-19, što je rezultiralo s dodatnih 1,2 milijuna preminulih. Međutim, 2022. godine situacija se stabilizirala, prvenstveno zbog priljeva gotovo 4 milijuna izbjeglica iz Ukrajine, što je pridonijelo demografskom oporavku.
Prema procjenama Eurostata, populacija Europske unije ove će godine dostići vrhunac od oko 453 milijuna ljudi, nakon čega će postupno opadati te do 2100. godine doseći 420 milijuna. Ova demografska kretanja temelje se na analizama nataliteta, mortaliteta i migracijskih trendova.
S druge strane, Bosna i Hercegovina već duže vrijeme bilježi negativan prirodni prirast. Federacija BiH je iz 2024. godine izašla s 4.820 stanovnika manje, dok je u devet županija broj umrlih premašio broj rođenih, što dodatno potvrđuje negativne demografske trendove u zemlji.
Jedino Županija Zapadnohercegovačka zahvaljujući brojnim demografskim mjerama koje se provode posljednjih godina bilježi pozitivan prirodni prirast, kako u 2023. tako i u 2024. godini te u prvom tromjesečju ove godine.
Od 10 županija jedino ŽZH bilježi pozitivan prirodni prirast
Negativan niz u FBiH nastavio se i u prva dva mjeseca ove godine. Tako je, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u veljači 2025. godine rođeno 1175 beba, a umro je 1821 stanovnik, što znači da prirodni prirast iznosi -646, a da je vitalni indeks 65.
rema posljednjim podacima u istom mjesecu ove godine zaključen je 581 brak, dok su evidentirana 184 razvoda. U siječnju 2025. u FBiH je rođeno 897 beba, a umrlo je 1513 stanovnika, što znači da je prirodni prirast bio -616.
Osim negativnog prirodnog prirasta, Bosna i Hercegovina suočava se s intenzivnim valom iseljavanja mladih i mladih obitelji u posljednjem desetljeću, što dodatno doprinosi smanjenju ukupnog broja stanovnika.
Američki stručnjaci upozoravaju da će depopulacija, koja zahvaća većinu europskih zemalja, imati ozbiljne ekonomske posljedice, uključujući slabljenje europske ekonomske snage u budućnosti.
I dok su još 1960. najuspješnije europske ekonomije činile čak trećinu svjetskog bruto domaćeg proizvoda, s obzirom na postojeće stope rasta i ekonomski napredak, do 2100. godine američki znanstvenici očekuju da će njihov udio biti smanjen na ukupno desetinu svjetskog BDP-a.
Prema projekcijama Ujedinjenih naroda za 2100. godinu, dok većina europskih zemalja bilježi negativne demografske trendove, nekoliko država ipak očekuje rast stanovništva. Luksemburg prednjači s porastom od 10%, dok Francuska bilježi umjereni rast od 3%.
Irska će ostati stabilna bez značajnih promjena, dok se Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo suočavaju s rastom od 7%. Švicarska također očekuje blagi porast stanovništva od 2%.
Negativan prirodni priraštaj bilježi gotovo 95 posto općina i gradova u FBiH
Vrisak.info
