Federacija BiH nastoji unaprijediti životni standard umirovljenika kroz sustavne mjere, a jedno od ključnih rješenja moglo bi biti novi zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Prema najavama, ovaj zakon bi trebao osigurati sustavan pristup povećanju mirovina, donoseći poboljšanja koja bi direktno utjecala na kvalitetu života umirovljeničke populacije. Razrada ovog zakonskog prijedloga planirana je već tijekom ove godine.
Trenutačni zakon isuviše restriktivan u tom pogledu, no novi bi mogao omogućiti značajniji rast mirovina, i to zbog činjenice da bi trebao kao jedan od elemenata u formuli za usklađivanje, odnosno porast mirovina, umjesto BDP-a, uzeti rast prosječne plaće u Federaciji BiH.
Umirovljenici su tijekom dosadašnjih istupa tražili da rast prosječne plaće predstavlja 70 posto rasta mirovine, dok bi 30 posto činio rast potrošačkih cijena, odnosno košarice, piše Večernji list.
Međutim, takvo što zasigurno bi tražilo i znatno veće iznose financijskih sredstava, tako da se razmatra da ovaj postotak ipak bude nešto niži, no i dalje dovoljan da omogući znatno više povećanje mirovina. Izvori Večernjeg lista upućeni u problematiku kažu kako su opcije da rast plaća i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili eventualno 60:40, iako je prva opcija realnija.
Drugim riječima, rast mirovina vršio bi se u visini zbroja 50% rasta prosječne plaće i 50 posto porasta potrošačkih cijena.
S obzirom na to da je prosječna plaća rasla više od BDP-a, to bi u konačnici omogućilo znatniji rast mirovina. Koliki, u ovom je trenutku teško govoriti. Uostalom, još uvijek nemamo ni nacrt novog zakonskog rješenja o mirovinskom i invalidskom osiguranju, no to nas ne sprečava se napravimo neku okvirnu procjenu, i to na temelju izjava koje su do sada davali sami umirovljenici.
Umirovljenici su tražili da u izračunu mirovina rast prosječne plaće sudjeluje sa 70 posto, odnosno minimum bi bio 60 posto. A takvo što onda bi omogućilo da najniža mirovina bude od 800 do 850 KM, dok je trenutačna minimalna mirovina u Federaciji gotovo 600 maraka.
U skladu s člankom 79. Zakona o MIO, redovito usklađivanje mirovina u 2025. godini iznosilo je 4,49%, odlučio je Upravni odbor Federalnog zavoda za MIO, a na temelju pokazatelja o rastu BDP-a i indeksa potrošačkih cijena koje je objavio Federalni zavod za statistiku. Prema navedenim podacima, stopa rasta nominalnog bruto domaćeg proizvoda iznosi 7,548%, dok je stopa rasta indeksa potrošačkih cijena 1,43%.
Primjenjujući zakonsku formulu po kojoj 50% jednog i drugog parametra u zbroju daje postotak usklađivanja, dolazimo do iznosa od 4,489% te zaokruživanjem treće decimale dobijemo konačan iznos redovitog usklađivanja mirovina od 4,49%, koji će se primjenjivati na osnovicu koju čini iznos mirovine iz prosinca 2024. godine.
Usklađivanje mirovina primjenjuje se od 1. siječnja 2025., a usklađuju se sve mirovine osim onih ostvarenih u 2025. godini, s iznimkom minimalnih i zajamčenih mirovina, koje se također usklađuju, dok je visina najviše mirovine zakonski ograničena na iznos pet najnižih mirovina.
Prema navedenom, najniža mirovina iznosi 599,28 KM, zajamčena 715,21 KM, dok je najviša mirovina 2996,40 KM. Uvođenje rasta prosječne plaće nije novina s obzirom na to da je upravo ovaj parametar čest u zemljama okruženja.
Valja podsjetiti i kako se u Federaciji BiH opći bod kojim se množe osobni bodovi kada se ostvaruje mirovina usklađuje s porastom prosječne plaće.
Rast mirovina valja promatrati kroz prizmu sustavnih mjera, no tu su i one jednokratne, pa je tako u ožujku tijekom sastanka u Vladi Federacije BiH najavljeno kako umirovljenici u ovom entitetu mogu očekivati i interventu mjeru podrške koja podrazumijeva financijsku podršku umirovljenicima.
Usvojeno uvećanje mirovina u FBiH, evo koliko sada iznosi minimalna
Vrisak.info
