Nestašica citostatika, koja posljednjih dana vlada u Federaciji BiH, rezultat je komplicirane procedure nabave tih lijekova te činjenice kako je tržište BiH premalo, zbog čega se brojni veliki proizvođači nerijetko povlače s njega, piše Večernji list BiH.
Nabava lijekova
Ipak, sve to ne bi trebalo ugrožavati zdravstveno stanje oboljelih od karcinoma koji su osuđeni na liječenje citostaticima jer Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, u skladu s odlukom Upravnog vijeća, vrši refundiranje troškova pacijentima za nabavljanje lijekova s liste lijekova Fonda solidarnosti u vrijeme deficitarnosti. Također, iz Zavoda naglašavaju kako pacijent, ako nema novca za kupnju lijeka može donijeti predračun te će Zavod platiti lijek.
” Sve navedeno radi se kako ne bi bili ugroženi životi oboljelih jer na bržu proceduru nabave lijekova Zavod ne može utjecati”, istaknuli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
“Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH vrši financiranje i ugovara isporuku s pravnim osobama koje imaju odobrenje za promet lijekovima na teritoriju BiH izdano od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, što znači da Zavod nije taj koji prometuje lijekovima pa samim tim i citostaticima, a u smislu uvoza, skladištenja distribucije i dr. “, objašnjavaju proceduru nabave lijekova iz Zavoda.
Dodaju kako je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH obvezan provoditi postupke javnih nabava za svaki lijek, pa i za citostatike u skladu sa Zakonom o javnim nabavama i potpisati ugovore o nabavi i isporuci lijekova s ugovornim veledrogerijama/dobavljačima koji imaju odobrenje Agencije za promet lijekova i koji se ugovorom obvezuju, između ostaloga, i na kontinuiranu isporuku ugovorenih lijekova.
Malo tržište
Nakon potpisivanja ugovora o nabavi i isporuci lijeka s ugovornom veledrogerijom/dobavljačem, Zavod nema mogućnost za nabavu lijeka od drugih dobavljača u slučajevima kada je lijek deficitaran, pa i u slučajevima kada na tržištu postoji generička paralela ili biološki sličan lijek drugog proizvođača. Iz navedenog se može zaključiti kako primjena pojedinih odredbi Zakona o javnim nabavama limitira Zavod u postupanju u slučaju deficitarnosti lijekova.
” Osim navedenoga, problem deficitarnosti uzrokuje i činjenica da se gotovo svi lijekovi iz skupine citostatika uvoze od proizvođača iz Europske unije, Kanade, Japana i SAD, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH i suviše maleno kako bi bilo prioritet u proizvodnim planovima. Samim tim priprema serija lijeka za tržište BiH navedenim proizvođačima nije prioritet, a navedeno stvara probleme ugovornim veledrogerijama/dobavljačima u proceduri uvoza. Jako je čest slučaj da se pojedini proizvođači povuku s tržišta BiH (Actavisi dr.), pri čemu i lijekovi koje proizvode gube status registriranog lijeka i time je otežana njihova nabava. Vrlo često u postupcima javnih nabava za citostatike nema dostavljenih ponuda od dobavljača, pogotovo kada su u pitanje neregistrirani lijekovi, te se moraju voditi hitni postupci ako uopće bude zainteresiranih dobavljača s obzirom na količine lijekova i financijsku vrijednost postupka “, ističu iz Zavoda.
Zaključuju i kako su za financiranje zaliha lijekova za razdoblje od dva mjeseca u zdravstvenim ustanovama Zavodu potrebna dodatna sredstva u iznosu od 8 do 9 milijuna maraka kojima Zavod ne raspolaže.
