U Zdravstveno-statističkom godišnjaku FBiH za 2022. navodi se da su u 2022. zabilježena 243 slučaja zaraznog trovanja hranom. Prethodne godine bilo ih je 199, a u 2020. 140
Po tri slučaja trovanja hranom i 33 slučaja obolijevanja od salmoneloze registrirana su u protekle dvije godine u Banjoj Luci. Zaraženo meso najčešći je uzrok zaraze, kao i sladoled, kolači s kremom i majoneza.
Salmoneloze
Kako kažu iz Doma zdravlja Banja Luka, od početka 2024. godine nije bilo prijavljenih slučajeva trovanja hranom.
– Tijekom 2022. godine prijavljena su tri slučaja trovanja hranom i 33 slučaja obolijevanja od salmoneloze, što je najčešći uzročnik trovanja hranom. U prethodnoj, 2023. godini, također su prijavljena tri slučaja trovanja hranom i 33 slučaja obolijevanja od salmoneloze – kazali su iz Doma zdravlja za Nezavisne novine. Dodaju kako su prvi simptomi trovanja hranom povraćanje, proljev i povišena tjelesna temperatura, koji traju nekoliko dana.
– Liječi se inicijalnom terapijom, u prvom redu nadoknadom tekućine infuzijskim rastvorima i ostalom simptomatskom terapijom u lakšim i srednjim slučajevima stupnja obolijevanja, a u težim slučajevima, gdje je izraženija klinička slika i komorbiditeti kod pacijenta, pacijent se upućuje s inicijalnim tretmanom na bolničko liječenje u Kliniku za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske – naveli su. U širem smislu pojam “trovanje hranom”, kako kažu, obuhvaća sva oboljenja koja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane. – Takva trovanja hranom vrlo su rijetka u usporedbi s trovanjima hranom koja nastaju zbog toga što je hrana zagađena različitim bakterijama i njihovim otrovima. Uzročnici trovanja hranom pripadaju obično jednoj od tri skupine bakterija – salmonele, stafilokoki i klostridije. Bolesti izazvane tim bakterijama su slične i manifestiraju se naglim početkom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem ili proljevom – objasnili su. Najčešći uzročnici trovanja hranom su, kako ističu, salmonele, kojih je poznato više od 500 različitih vrsta i tipova, a zaraženo meso najčešći je uzrok zaraze.
Službeni podaci
Iako se o trovanju hrane često ne govori, ne znači da se u BiH ne događa. U Godišnjem izvješću o zaraznim bolestima i provedenoj imunizaciji u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. godini navodi se da je u 2022. godini registrirano 1985 oboljelih iz skupine bolesti koje se prenose hranom i vodom, s udjelom u ukupnoj strukturi zaraznih bolesti s 1,9%. Najzastupljeniji u ovoj skupini bolesti je enterocolitis acuta nepoznate etiologije, (I 77,6 na 100.000), na drugom mjestu je toxiinfectio alimentaris (zarazno trovanje hranom) nepoznatog uzročnika (I 11,3 na 100.000). U Zdravstveno-statističkom godišnjaku Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu navodi se da su u 2022. godini zabilježena 243 slučaja zaraznog trovanja hranom. Prethodne godine bilo ih je 199, a u 2020. godini 140. Kad je u pitanju enterocolitis acuta, u FBiH su 2022. godine registrirana 1674 slučaja, a prethodne godine 1355. U slučajevima kad je uzročnik zaraznog trovanja hranom laboratorijski potvrđen, najčešće se radilo o Salmonelli enteritidis.
Enterocolitis acuta i toxiinfectio alimentaris (zarazno trovanje hranom) u 2021. i 2022. godini bio je među deset vodeći zaraznih bolesti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ova oboljenja registriraju se u svim županijama Federacije BiH. Najveća stopa registrira se u Bosansko-podrinjskoj županiji (I 186,3 na 100.000), dok je 2021. godine najveća stopa registrirana u Tuzlanskoj županiji (I 118,1 na 100.000), a najmanja u Zapadnohercegovačkoj županiji (I 1,1 na 100.000), isto kao i prethodne godine (I 3,1 na 100.000). Vodeće mjesto u ovoj skupini u 2022. godini zauzima akutni enterokolitis (enterocolitis acuta) s 1674 registrirana slučaja (I 77,6 na 100.000), što je više od ukupnog broja oboljelih registriranih u 2021. godini (1355 registriranih slučajeva; I 62,1 na 100.000). Prijavljivanje slučajeva akutnog enterokolitisa u petogodišnjem razdoblju (2018. – 2022.) značajno se razlikuje po županijama, od najniže registrirane stope u Zapadnohercegovačkoj županiji u 2021. godini, gdje nije bio prijavljen ni jedan slučaj, do najviše stope u Bosansko-podrinjskoj županiji u 2019. godini (I 1080,7 na 100.000). Najviše oboljelih registrirano je u dobnoj skupini od 0 do 6 godina (42,5%), zatim od 25 do 49 godina (18,6%), piše Večernji list BiH.
Vrisak.info
