Živjeti offline, odnosno živjeti bez stalne povezanosti na internet, posebno mlađim generacijama, u potpunosti je nezamislivo.
No, u vremenu društvenih mreža, poput Instagrama, Facebooka, TikToka i drugih koje su dostupne apsolutno svima koji imaju pametne uređaje, opasnosti vrebaju sa svih strana, posebno ako se uzme u obzir da ni jedna mreža nema starosnu granicu za pristup.
Da svako drugo dijete u BiH mlađe od 11 godina ima profil na nekoj društvenoj mreži, informacija je koja je navedena u istraživanju koje su na teritoriju BiH proveli Ured UNICEF-a i Regulatorna agencija za komunikacije.
Još jedna zabrinjavajuća činjenica koja je predstavljena u ovom istraživanju jest da je više od 50 posto djece doživjelo neugodnosti na internetu, a da više od 85 posto njih o tome nije ni s kim razgovaralo, što je nedavno kazala Nineta Popović, voditeljica Odjela za komunikacije UNICEF-a u BiH.
Istaknula je kako UNICEF radi na tome da internet učini sigurnim mjestom za učenje, druženje i izražavanje djece te se s nadležnima trudi promovirati sigurnosne mjere na internetu.
Roditelji kažu kako opreza nikada dosta te kako je ključ u kontroli sadržaja koji djeca gledaju na internetu.
“Djeci nikako nije mjesto na društvenim mrežama”, – kazala je za Nezavisne novine majka devetogodišnje djevojčice, dodajući kako društvene mreže nisu jedini problem.
“Imate danas i druge aplikacije, kao i razne igrice koje djeca igraju, a koje imaju opcije za dopisivanje. I na igricama djeca mogu stupiti u komunikaciju s nepoznatim ljudima” – kazala je Ivana za Nezavisne.
Jovana, majka troje osnovaca, smatra kako bi roditelji trebali pregledavati sadržaj koji djeca gledaju na internetu te kako je ključno da roditelji i djeca razvijaju odnos pun povjerenja kako bi im se djeca mogla povjeriti i onda kada pogriješe.
Sociologinja Mirjana Čeko za isti medij je kazala da je prisutnost djece na društvenim mrežama složen fenomen koji se ne može jednostavno objasniti niti se problemi koji dolaze s njim mogu riješiti preko noći.
I ona smatra da podaci istraživanja u BiH ukazuju na ozbiljan problem komunikacije, pa čak i povjerenja između djece i odraslih. – Djeca su u strahu i osjećaju nelagodu razgovarati o svojim iskustvima, što dovodi do osjećaja izolacije, otuđenosti i nezadovoljstva.
Osim toga, činjenica da se većina ovih profila nalazi na platformama kao što su TikTok, Snapchat i Instagram, ukazuje na potrebu za većom regulacijom ovih platformi.
Ali pitanje regulacije društvenih mreža i zaštite djece na internetu socijalni je problem koji zahtijeva kolektivnu akciju.
“Ovo uključuje ne samo roditelje i skrbnike već i škole, vladine institucije te same platforme društvenih mreža. Svi ovi akteri imaju ulogu u stvaranju sigurnog digitalnog okružja za djecu” – kazala je Čeko za Nezavisne.
Ivana Trlin, psihologinja i psihoterapeutkinja kvalificirana za rad u svim zemljama Europe, kazala je u ranijem intervjuu za Večernji list kako istraživanja upućuju na potrebu veće uključenosti roditelja, učitelja i stručnih suradnika u djetetove aktivnosti na internetu.
– Pristup internetu nemoguće je zabraniti jer biste tako dobili suprotan učinak. Ako primijetite da dijete pokazuje znakove ovisnosti, možete slijediti neke od sljedećih savjeta: potaknite dijete na neke druge aktivnosti i interese primjerene njegovoj dobi, potaknite dijete da, umjesto dugotrajnog gledanja istog crtića ili pjesmice, radi nešto kreativnije online kako bi to vrijeme bilo kvalitetnije provedeno, razgovarajte s djetetom o sadržaju koji gleda na internetu, upoznajte dijete s opasnostima na internetu i kako se zaštititi, kontrolirati vrijeme koje provodi na računalu ili mobitelu.
Uvijek provjerite sadržaj koji dijete konzumira, koje igrice igra, s kim komunicira i slično.
“Cilj je, jednako tako, dijete uvesti u socijalne odnose, točnije da boravi u prirodi, igra se s vršnjacima, da s roditeljima izrađuje neke zanimljive stvari… te im tako možemo pokazati da i druge stvari mogu biti zanimljive” – objasnila je Trlin.
Vrisak.info
