Potrošnja lijekova za smirenje i antidepresiva u Bosni i Hercegovini bilježi rast. Iako podaci za proteklu godinu još nisu objavljeni, statistike iz 2023. godine pokazuju značajan porast u konzumaciji antidepresiva, anksiolitika, hipnotika i sedativa u odnosu na 2021. godinu.
Ovaj trend ukazuje na sve veće potrebe za terapijama mentalnog zdravlja, što može odražavati i širi društveni kontekst.
Tako su u 2023. godini u BiH na antidepresive potrošene 10,883.995,94 KM, na anksiolitike 13,051.675,65 KM, a na hipnotike i sedative 2,176.882,28 KM.
Podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju da su u 2023. godini iz skupine antidepresiva financijski najveći udio imali escitalopram, sertralin i paroksetin, piše Večernji list.
Iz skupine anksiolitika najveći promet imao je bromazepam, a iz skupine hipnotika i sedativa zolpidem. Antidepresivi su lijekovi učinkoviti u liječenju umjerene i teške depresije, organskog depresivnog poremećaja i distimije (kronična umjerena depresija).
Anksiolitici su lijekovi čija je osnovna primjena vezana uz terapiju stanja anksioznosti u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja. Najveću skupinu anksiolitika čine benzodiazepini koji, uz anksiolitičko, imaju i sedativno, hipnotičko, antikonvulzivno i miorelaksantno djelovanje. Hipnotici i sedativi imaju sedativno i hipnotičko djelovanje, a pojedini preparati, u manjoj mjeri, pokazuju i anksiolitičke učinke. G
lavno polje primjene hipnotika i sedative je terapija nesanice. BiH nema precizne podatke o broju pacijenata i vrstama psihičkih oboljenja koja najčešće pogađaju stanovnike ni nacionalnu strategiju o zaštiti mentalnog zdravlja. Međutim, da je stanje zabrinjavajuće, govori i podatak da je potrošnja lijekova za smirenje i antidepresiva u BiH porasla za 40 posto u posljednjem desetljeću.
Kako objašnjava dr. Jelena Niškanović iz Društva psihologa RS-a, posljednje provedeno istraživanje zdravlja stanovništva RS-a pokazuje da je čak 44,5% ispitanih bilo izloženo određenom obliku stresa ili pritiska tijekom proteklih mjesec dana.
– Znatno više stresu ili pritisku izložene su žene jer je njih čak 49,5% izjavilo da je posljednjih mjesec dana imalo takvo iskustvo, dok je isti odgovor dalo 38,7% muškaraca. Emocionalne probleme u obliku tuge, neraspoloženja, potištenosti, zabrinutosti imalo je 23,7% stanovništva RS-a – kazala je za srpskainfo.ba dr. Niškanović.
Prisutnost emocionalnih problema bila je više izražena kod ženskog (27,3%) nego kod muškog stanovništva (19,3%), kao i među starijim kategorijama stanovništva, starosti od 55 do 64 godine (28,8%) u usporedbi s mlađim kategorijama od 18 do 24 godine (17,6%).
Podaci iz godišnjeg izvješća o potrošnji lijekova Instituta za javno zdravstvo RS-a upućuju na to da se među lijekovima koji se koriste za liječenje depresije, anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja najčešće upotrebljavaju anksiolitici, u narodu poznatiji kao “lijekovi za smirenje”, i antidepresivi. Psihijatar dr. Aleksandar Pejić u svom je autorskom blogu na YouTube kanalu nedavno upozorio na ovaj problem.
– Lijekovi za smirenje ne bi se smjeli koristiti dulje od mjesec dana, ali ljudi ih koriste godinama i mnogi zbog toga postanu ovisni – upozorio je dr. Pejić.
Podaci Instituta za javno zdravstvo RS-a upućuju na nagli porast potrošnje antidepresiva i anksiolitika u razdoblju od 2020. do 2023. godine, dakle nakon pojave pandemije COVID-19.
– Podaci upućuju na trend porasta potrošnje analiziranih lijekova nakon pojave pandemije. Navedeni podaci odnose se na potrošnju lijekova koje su propisali doktori medicine u izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti i koji su izdani u ljekarnama Republike Srpske – navodi dr. Niškanović.
Vrisak.info
