Američki predsjednik Donald Trump u petak je ponovno otvorio frontu trgovinskog rata s Pekingom, okončavši nestabilno primirje između dvije najveće svjetske ekonomije.
Trump je najavio uvođenje dodatnih carina od čak 100 posto na kineski izvoz namijenjen Sjedinjenim Američkim Državama, kao i nove kontrole izvoza “kritičnog softvera” koje bi trebale stupiti na snagu do 1. studenoga, devet dana prije isteka postojećih carinskih olakšica.
Ove odluke, kako je naveo, predstavljaju odmazdu za kinesku odluku o ograničavanju izvoza ključnih minerala, među kojima su rijetki zemni elementi presudni za proizvodnju visoke tehnologije.
Trump je pritom doveo u pitanje i održavanje ranije planiranog susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, zakazanog za tri tjedna u Južnoj Koreji.
“Sada izgleda da nema razloga za to”, poručio je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social, iako kasnije nije isključio mogućnost sastanka, rekavši novinarima u Bijeloj kući: “Nisam otkazao. Pretpostavljam da bismo ga mogli imati.”
Peking do sada nije potvrdio održavanje tog susreta, piše Klix.ba.
Reakcija na kineske kontrole izvoza
Trumpovi novi potezi uslijedili su nakon što je Kina drastično proširila kontrole izvoza rijetkih zemnih metala. Kina inače dominira globalnim tržištem ovih sirovina, koje su neophodne za proizvodnju električnih vozila, avionskih motora, pametnih telefona i vojnih radara.
“Bilo je šokantno. Mislio sam da je to bilo vrlo, vrlo loše”, komentirao je Trump kineske odluke, koje, prema Reutersu, nisu bile izravno usmjerene protiv Washingtona.
Osim carina, Trump je zaprijetio i mogućim ograničenjima izvoza aviona i dijelova zrakoplova Boeing, a izvori iz njegove administracije navode kako se razmatraju i druge moguće mete kineske trgovine.
Pad tržišta i globalne posljedice
Najnovije trgovinske prijetnje izazvale su potrese na globalnim financijskim tržištima. Indeks S&P 500 zabilježio je pad od više od 2 posto, što predstavlja najveći dnevni gubitak od travnja, kada su učestale Trumpove objave o carinama već izazvale sličnu volatilnost.
Investitori su se povukli u sigurnije oblike ulaganja, poput zlata i američkih državnih obveznica, dok je dolar oslabio u odnosu na većinu svjetskih valuta.
Najveći udar pretrpjele su tehnološke dionice, koje su nastavile gubiti vrijednost i u post-tržišnom trgovanju, nakon što su detalji o novim carinama i kontrolama postali poznati.
Trumpova odluka, ocjenjuju analitičari, mogla bi dodatno zaoštriti odnose između Washingtona i Pekinga te produbiti neizvjesnost na svjetskim tržištima koja su već mjesecima pod pritiskom geopolitičkih napetosti.
Vrisak.info
