Predsjednik SAD-a Donald Trump razgovarat će u ponedjeljak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o miru u Ukrajini, dok europski čelnici zahtijevaju da Kremlj prihvati trenutni prekid vatre kako bi se zaustavio najsmrtonosniji sukob u regiji od Drugog svjetskog rata.
Vladimir Putin je u veljači 2022. poslao tisuće vojnika u Ukrajinu, što je izazvalo najozbiljniji sukob između Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962.
Donald Trump, koji kaže da želi da ga se pamti kao mirotvorca, više puta je pozvao na prekid “krvoprolića” u Ukrajini, koje njegova administracija prikazuje kao “proxy rat” između Sjedinjenih Država i Rusije.
Na Trumpovo inzistiranje izaslanici zaraćenih zemalja sastali su se prošlog tjedna u Istanbulu prvi put od ožujka 2022, nakon što je Putin predložio direktne razgovore, a Europljani i Ukrajina zatražili trenutni prekid vatre.
„Teme poziva bit će zaustavljanje ‘krvoprolića’, koje u prosjeku ubija više od 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika tjedno, i trgovina“, objavio je Trump na svojoj internet stranici Truth Social.
„Nadam se da će to biti produktivan dan, da će se postići primirje i da će ovaj veoma nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao dogoditi, završiti.“
Trump, koji je rekao da je napredak na prekidu vatre malo vjerojatan dok se on i Putin ne sastanu, rekao je da će razgovarati s Putinom u ponedjeljak u 16 sati. Kremlj je rekao da su pripreme za poziv u toku, piše BHRT.
Trumpova administracija je jasno stavila do znanja da bi se Rusija mogla suočiti s dodatnim sankcijama ako ne shvati ozbiljno mirovne pregovore, a Trump je rekao da će razgovarati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i raznim članicama NATO-a.
Putin, čije snage kontroliraju petinu Ukrajine i napreduju, čvrsto ostaje pri svojim uvjetima za prekid rata, usprkos javnom i privatnom pritisku Trumpa i ponovljenim upozorenjima europskih sila.
Rusija je u nedjelju pokrenula svoj najveći napad dronovima na Ukrajinu od početka rata. Ukrajinska obavještajna služba izjavila je da također vjeruje da Moskva namjerava u nedjelju ispaliti interkontinentalnu balističku raketu, premda nije bilo potvrde iz Rusije.
Putin je u lipnju 2024. rekao da Ukrajina mora službeno odustati od svojih NATO ambicija i povući svoje trupe s čitavog teritorija četiri ukrajinske regije na koje Rusija polaže pravo.
U nedjelju je britanski premijer Keir Starmer razgovarao o ruskom ratu protiv Ukrajine s čelnicima Sjedinjenih Država, Italije, Francuske i Njemačke, rekao je portparol Downing Streeta.
„Sutra predsjednik Putin mora pokazati da želi mir prihvaćanjem 30-dnevnog bezuvjetnog prekida vatre koji je predložio predsjednik Trump, a podržale Ukrajina i Europa“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X-u nakon nedjeljnog poziva.
Vladimir Putin je oprezan prema prekidu vatre i kaže da se borbe ne mogu pauzirati dok se ne razjasne brojni ključni uvjeti.
Europski čelnici sumnjaju u to da Putin misli ozbiljno u vezi s mirom, premda se boje da bi Trump i on mogli nametnuti kazneni mirovni sporazum koji će Ukrajinu u stvari ostaviti bez petine teritorija i bez snažnog sigurnosnog jamstva protiv mogućeg budućeg napada Rusije.
Bivši američki predsjednik Joe Biden, zapadnoeuropski čelnici i Ukrajina opisali su invaziju kao otimanje zemlje u imperijalnom stilu i više puta obećali poraziti ruske snage za koje kažu da bi jednog dana mogle napasti NATO, što Moskva negira.
Putin rat opisuje kao prekretnicu u odnosima Moskve sa Zapadom, koji je, kako kaže, ponizio Rusiju nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine proširujući NATO i zadirući u ono što smatra sferom utjecaja Moskve, uključujući Ukrajinu.
Vrisak.info
