Analitičari Instituta za sigurnosne studije sa sjedištem u Parizu najtežim smatraju dogovor oko pitanja Kosova, a onda i BiH, kako bi se postiglo trajno održivo rješenje za sve aktere.
Kako će izgledati zapadni Balkan 2025. godine? Hoćemo li svjedočiti proglašenju neovisnosti Republike Srpske, pogoršanju odnosa između Kosova i Srbije te porastu nacionalnih napetosti diljem regije, ili ćemo slaviti ulazak Crne Gore i Srbije u EU, s dobrim razlogom za nadu da će ih ostatak regije uskoro slijediti?
U tih nekoliko pitanja kojim će se putem razvijati odnosi unutar i među zemljama zapadnog Balkana potencijalne odgovore ponudili su iz Instituta za sigurnosne studije (ISS) EU, koji ne isključuje čak ni mogućnost izbijanja novoga rata do 2025. godine, koju se predstavlja raskrižjem, piše Večernji list.
Sljedećih sedam godina bit će presudno za europsku budućnost zapadnog Balkana. Neizbježno, regija će proći niz socio-političkih, ekonomskih i sigurnosnih reformi koje mogu donijeti velike mogućnosti, ali i izazvati teške opasnosti za društva zapadnog Balkana. Bit će suočene vlade regije s velikim nizom izazova, od fiskalne konsolidacije, rješavanja bilateralnih pitanja, borbe protiv zarobljavanja države, nezaposlenosti i javnog duga, do usklađivanja vanjske politiku s Unijom i rješavanja krizne situacije, navodi se u studiji ISS-a.
Slikovito “insceniran” sukob
Analitičari su predvidjeli tri scenarija, od kojih su svi ostvarivi, od ulaska Srbije i Crne Gore u članstvo EU-a, do nastavka zaostajanja, a treći, najlošiji, naziva “Duhovi prošlosti”, može uključivati i konflikte.
Čak opisuju potencijalni rasplet srpnja 2025., donoseći “vijesti iz budućnosti” o raspoređivanju promatračkih misija na Kosovu i u BiH kako bi se što slikovitije uputilo na postojanje opasnosti takvog raspleta. Čak se precizira i mogući datum izbijanja sukoba na sjevernom dijelu Kosova u povodu Vidovdana…
U RS-u je održana svečanost u nazočnosti ruskog ministra vanjskih poslova. Strah od drugog rata je opipljiv. ISS vrlo sugestivno i slikovito navodi ovakav rasplet koji ima izgleda uspjeti ako proces integracije u EU skrene s političkog plana.
Kao uvod za zbivanja u BiH potencijalna je propast dijaloga između Srbije i Kosova, koja bi dovela do njegove podjele, a što bi moglo voditi do odcjepljenja RS-a iz BiH te potaknuti secesionističke težnje drugih nacionalnih skupina diljem regije. Pomicanje granica na Balkanu ne bi prošlo bez krvoprolića, oružanih sukoba oko novonastalih granica, kao i nasilnih incidenata na područjima naseljenim nacionalnim manjinama – navodi se.
To pak podrazumijeva povećanje ruskog utjecaja na Balkanu, od vojne nazočnosti, posebice u RS, te drugih igrača koje ovaj europski institut smatra jednako opasnima za stabilnost. Ponajprije se to odnosi na Tursku i arapski svijet, ali i Kinu koja sve više čini ovisnim ova područja dodjeljivanjem zajmova koje zemlje zapadnog Balkana ne mogu vraćati.
Radikalni islam i ISIL
Otkad je Stranka pravde i razvitka došla na vlast u Turskoj pojačala je svoju prisutnost u regiji kroz niz inicijativa. Upozorava to Ahmet Davutoğlu, bivši turski ministar vanjskih poslova, u svojoj knjizi “Strateške dubine”, kako je Turska pozicionirana u središtu brojnih važnih “geokulturnih bazena”, uključujući Zapad, Bliski istok, Balkan i BiH, Središnju Aziju, navodi se u analizi.
Upozorava se i na utjecaj Zaljevskih zemalja koje su s investicijama dovele do uspona radikalnoga vehabizma u regiji.
Taj soj konzervativnoga islama uveden je na zapadni Balkan poslije raspada Jugoslavije, kada su se povećali propovjednici i aktivisti iz Saudijske Arabije, njihova politička i vjerska nazočnost. Iako je mala (zapovijedajući između manje od 3000 ljudi od 1,4 milijuna muslimana u Bosni), njegove veze s ISIL-om su izvor zabrinutosti: oko 1000 boraca sa zapadnog Balkana procjenjuje se kako se pridružilo ISIL-u u Siriji i Iraku, navodi se u analizi.
Postoje i još dva moguća raspleta. Najoptimističniji je vezan uz reforme, povećanje zaposlenosti, postizanje dogovora i izlazak iz nacionalističke matrice, rješavanje prijepora, što sada ne izgleda realno, jednako kao ni rat, ali jest stagniranje, što je “srednji” scenarij ISS-a.
