Više od trećine mladih iz ruralnih i udaljenih krajeva namjerava se iseliti u iduće tri godine, a gotovo 80 posto onih koji žive izvan mjesta prebivališta ne namjerava se vratiti u kraj u kojem su rođeni ili nisu sigurni u povratak, piše Večernji list o rezultatima istraživanja Savjeta za mlade Vlade RH.
Istraživanja o životnim uvjetima i prilikama za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Hrvatske provedeno je na uzorku od 366 mladih u dobi od 18 do 30 godina. Cilj je bio ispitati mišljenja i stavove mladih o kvaliteti života u ruralnim i udaljenim područjima, s naglaskom na migracijske namjere i razvojne perspektive.
Mladi su u svojim sredinama najzadovoljniji sigurnošću (prosječna ocjena 3,99 od mogućih ocjena od 1 do 5), zatim osnovnom infrastrukturom (vodoopskrbna, elektroopskrbna, kanalizacijska – prosječna ocjena 3,52), školama (3,48) i stanjem okoliša (3,31), dok su najmanje zadovoljni društveno-kulturnim sadržajima (2,47), financijskim uslugama (2,25), javnim prijevozom (2,11) i ponudom poslova (1,76).
poster
Najviše ih smatra da je potrebno prioritetno unaprijediti kvalitetu interneta (26,2 posto), osnovnu infrastrukturu (23 posto), ceste (16,9 posto) i javni prijevoz (12,6 posto).
Među ispitanicima njih 73,6 posto živi u mjestu prebivališta te se ih 34,5 posto namjerava iseliti u iduće tri godine, pri čemu njih 42,8 posto u drugu županiju, 30,8 posto u drugo naselje iste županije, a 26,4 posto u inozemstvo. Kao glavne razloge navode poboljšanje životnog standarda (31,9 posto) i bolje mogućnosti zapošljavanja (29,5 posto).
Preostalih 26,4 posto živi izvan mjesta prebivališta te njih 20,5 posto planira povratak tijekom iduće tri godine. Kao glavne razloge ističu blizinu ljudi do kojih im je stalo (24,1 posto), emotivnu povezanost s rodnim krajem (20,7 posto), kvalitetu života i riješeno stambeno pitanje (oboje po 14,9 posto). U povratak nije sigurno 33,3 posto mladih, a njih 46,2 posto ne namjerava se vratiti u mjesto prebivališta.
Među 10 izabranih mogućnosti, usluga i sadržaja o kojima ovisi dugoročni ostanak mladih u ruralnim i udaljenim područjima mladi prioritetima smatraju odgovarajuće radno mjesto, visinu plaće i infrastrukturu.
U rješavanju problema mladih podjednako smatraju da ključnu ulogu imaju lokalna zajednica (26,2 posto) i država (22,1 posto), a u nešto manjoj mjeri Europska unija (16,4 posto), njihova osobna inicijativa (13,6 posto) i lokalna vlast (12, posto). Najmanje ih smatra da ključnu ulogu ima županijska vlast (8,7 posto), piše Večernji list.
Vrisak.info
