Gostujući u emisiji HTV-a u nedjelju, Željko Komšić, koji je na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH stigao preglasavanjem ovoga naroda od četiri puta brojnijih Bošnjaka, posvjedočio je kako je odmah nakon rata pokušao doći do domovnice Republike Hrvatske, ali je nije uspio dobiti jer, kako tvrdi, nije “dokazao da je Hrvat”, piše Večernji list BiH.
To ponovno otvara potrebu reguliranja pitanja nacionalnog izjašnjavanja političara za pozicije koje su nacionalno predodređene kako bi se spriječila mogućnost manipulacija i zloporaba. Naime, kako bi osoba iz BiH dobila domovnicu RH 1996. godine, podnositelj je trebao dostaviti dokaz da se on, ako je punoljetan, ili netko od njegovih članova obitelji izjašnjavao kao Hrvat do trenutka kada se prekidaju ustavno-pravne veze republika iz bivše Jugoslavije.
Upisivanje podataka
To pitanje pokušao je nedavno, uz prijeporno rješenje, potaknuti zastupnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović tražeći da se u osobnu iskaznicu upisuje podatak o nacionalnoj pripadnosti osobe. Taj su prijedlog odreda odbacili predstavnici građanskih stranaka, no ne zbog toga što je riječ o potencijalnoj diskriminaciji, nego zbog toga što su shvatili kako bi se upravo mogao dodatno rasvijetliti sustav prijevara oko nacionalnog izjašnjavanja u BiH što se koristi u svrhu osobnog bogaćenja dijela pojedinaca, ali i ostvarenja projekta većeg dijela bošnjačkih stranaka čiji je cilj posve politički istrijebiti, a zatim i nacionalno eliminirati Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Više je slučajeva klasičnih prijevara s nacionalnim izjašnjavanjem, čija je zloporaba služila upravo i za ostvarenje hegemonističkih planova potpunog odstranjivanja Hrvata. U aktualnome sazivu hrvatskoga Kluba Doma naroda Parlamenta FBiH iz Goražda sjedi Edim Fejzić, presuđeni kriminalac koji je kupovao glasove na izborima te koji je čak i javno isticao kako nema zakonske zapreke da se on, kao Bošnjak, na izborima izjasni kao Hrvat.
U tom klubu je i njegov sunarodnjak Anel Šahinović koji se prije nešto više od tri godine našao u Klubu Hrvata nakon što je bio sretniji u “dvoboju” izvlačenja iz šešira s Razimom Halkićem iz Unsko-sanske županije. Razim je zahvaljujući svom “hrvatstvu” dobio poziciju predsjednika Skupštine Unsko-sanske županije. U nekoliko navrata u javnosti je isticano i kako se Zlatko Miletić iz državnog Doma naroda lažno nacionalno izjašnjava kao Hrvat jer mu je, navodno, otac Srbin, a majka Bošnjakinja.
No, Miletić je tvrdio da je on Hrvat te da tu činjenicu čak može i dokazati. U Klubu ostalih, odnosno manjina, samo jedan aktualni izaslanik dolazi iz reda Roma, dok su ostali izaslanici uglavnom Bošnjaci koji se drukčije izjašnjavaju. Zbog svega toga, a osobito masovne najave “pohrvaćivanja” zastupnika u županijskim skupštinama kako bi se došlo do broja šest u Klubu Hrvata, HDZ-ov zastupnik Lovrinović i pokrenuo je inicijativu da se pokuša spriječiti takva pojava upisivanjem nacionalnosti u osobnu iskaznicu.
No, takvo što nije europski standard ni praksa. Međutim, u Belgiji postoji nešto drukčije uređen sustav koji bi u suštini mogao pomoći rješavanju prijepora oko lažnog izjašnjavanja, ostvarenja prava glasa i biranja kandidata.
Ustavni sud BiH potvrdio
Naime, osobne iskaznice u Belgiji vezane su uz frankofono, flandrijsko ili germansko jezično opredjeljenje. U tamošnjem izbornome sustavu pripadnost određenoj etničko-jezičnoj skupini može se mijenjati svakih deset godina, a na izborima su na uvid prigodom glasovanja dostupni podaci s posljednjeg popisa pučanstva. U BiH ta oblast nije definirana. Naveo je to i Ustavni sud BiH koji je utvrdio manipulacije prigodom nacionalnog opredjeljivanja kandidata.
Manipulacije kandidata promjenom nacionalnog opredjeljenja predstavljaju zloporabu prava i onemogućavaju konstitutivne narode u ostvarivanju svojih prava, a kandidati koji su sankcionirani zbog promjene pripadnosti narodu ne mogu se smatrati žrtvama diskriminacije – naveo je Ustavni sud BiH u predmetu pod brojem AP-66/15 od 10. veljače 2015. godine. Kazneni zakon ne definira jasno to pitanje.
Vrisak.info
