Zdravko Lovrić, toksikolog iz Hrvatske, sa stručne strane je komentirao tragediju koja se dogodila u Posušju, gdje je osmero mladih umrlo uslijed trovanja otrovnim plinom.
On je kazao da dok ne dođe toksikološki nalaz – točan uzrok trovanja se ne može utvrditi. Pretpostavlja se da se radi o trovanju ugljičnim monoksidom. On je za N1 pojasnio i koji je to jedini način da se ovakve i slične tragedije spriječe.
Lovrić je kazao da se u Hrvatskoj godišnje dogodi 25 do 30 smrtnih slučajeva uslijed trovanja ugljičnim monoksidom, jedna do dvije osobe umru zbog suicidalnih razloga.
Kada se ovako nešto dogodi – najčešće je to u kupaonicama zbog neispravnih bojlera, ventilacije. Ovakve stvari će se događati i dalje. Svake godine se ponavljaju ovakve stvari u principu. Bitno je da sve instalacije imaju dobre dimnjake, da se prostorije prozračuju i da se ovakvo nešto ne događa, rekao je toksikolog Lovrić.
Kako je kazao, vrlo je teško odgovoriti koliko je potrebno da dođe do trovanja ugljičnim monoksidom, jer vrijeme varira od situacije do situacije.
Ne ovisi samo o vremenu, nego i o koncentraciji plina, koliko su osobe osjetljive, o naporu kojim su izložene te osobe, ali i drugim faktorima, poručio je gostujući na N1 televiziji.
Kod visokih koncentracija – smrt može uslijediti i za nekoliko minuta, kazao je.
Klasični otrov
Problem kod ugljičnog monoksida je što je to plin bez okusa, mirisa, ne možete ga osjetiti. U prvim trenucima kada počne djelovati – ne osjećate ništa. Onda se javlja pospanost, osobe usnu. Nakon toga udišu taj ugljični monoksid, poslije toga nema povratka, rekao je.
Ovo je klasični otrov, pojasnio je Lovrić.
Kada se radi o ovom plinu – to je plin koji sjeda na hemoglobin, koji prenosi kisik po organizmu. Nije istisnut kisik, nego ne može dospjeti na aktivna mjesta na hemoglobinu, jer je blokiran. Onda se otpušta taj ugljični monoksid, kada se krv vrati u srce – ne može primiti dovoljne količine kisika, pojasnio je gost N1.
Ugljični monoksid će ulaziti u pluća dokle god ga ima u atmosferi, rekao je.
Ako napravimo prozračivanje – nećemo ga udisati, poručio je.
Ako smo udahnuli dovoljne količine ugljičnog monoksida, da nam je hemoglobin zasićen, nažalost tu ni prozračivanje niti takve stvari ne pomažu. Možda se može pomoći ako se na vrijeme reagira primjenom kisika ili barokomore, s povećanim tlakom kisika, gdje mehanizam ulaska kisika ne ovisi o hemoglobinu, nego o tlaku kisika, pa se nadoknađuje ono što nismo dobili preko hemoglobina, rekao je Lovrić za N1.
Ovakvi slučajevi, kao što je ovaj nesretni iz Posušja, nepredvidljiv je, a pomoć često neprovodiva.
Što ugljični monoksid radi organizmu?
Izaziva oštećenja na mozgu. Kod malih koncentracija javljaju se blaži simptomi trovanja, glavobolja, vrtoglavica, malaksalost. A malaksalost, kisik ne ulazi u hemoglobin koji se krvlju širi, nego u mioglobin, u mišiće. Ako tu nema dovoljno kisika – javlja se slabost i ljudi postaju nepokretni. Kada bi i netko primijetio da se nešto događa, kao u slučaju požara, čovjek bi i želio pobjeći, ali se zbog slabosti ne može pokrenuti. Ostaje izložen i često dovodi do smrtnog ishoda, pojasnio je stručnjak.
Na pitanje postoji li način da se ovakve tragedije spriječe – kazao je:
Dobra ventilacija, prozračiti prostor. Ako ugljični monoksid ispuni prostoriju – teško je spriječiti ovo. Bilo bi dobro da se dimnjaci i ventilacija stalno provjeravaju. Barem jedanput godišnje, svakih šest mjeseci da se provjeravaju. U svakom slučaju – jedino rješenje je postavljanje detektora. To nisu skupe aparature, a mogu spasiti živote. Nakon što se detektira – znamo da nešto ne funkcionira i nismo izloženi koncentraciji da možemo izaći iz prostora i spasiti život, rekao je.
Ipak, ovo su stvari o kojima mnoštvo ljudi ne razmišlja, istaknuo je.
U Hrvatskoj je u utorak Dan žalosti u spomen na osam mladih ljudi koji su umrli u novogodišnjoj noći u vikendici u Tribistovu kod Posušja.
Vrisak.info
