Sudska praksa Bosne i Hercegovine i zemalja zapadnoga Balkana pokazuje kako se izriču upola niže zatvorske kazne za djela terorizma nego što je to slučaj sa zemljama članicama Europske unije.
Zbog toga je američki stručnjak za pitanja radikalizma i ekstremizma Adrian Shtuni pozvao ove zemlje da svoje zakonodavstvo, ali i sudsku praksu usklade s onima iz zemalja EU-a, piše Večernji list BiH.
Prema navodima iz analize koju je, uz financijsku potporu Europske unije i organizacije Hedayah sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, provela Balkanska istraživačka mreža (BIRN) na području šest zemalja zapadnog Balkana do sada je osuđeno više od 200 osoba na više od 1100 godina zatvora zbog djela terorizma ili odlazaka na strana ratišta.
Uskladiti praksu s EU-om
Više od 160 osoba osuđeno je za odlazak na strana ratišta u Siriji i Ukrajini, dok visine kazni i prosječna kazna variraju od zemlje do zemlje. Kosovo je osudilo najviše povratnika s ratišta u Siriji, dok su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija osudile približno isti broj osoba za ratovanje u Siriji, odnosno Ukrajini. U Albaniji još uvijek nije bilo pravomoćnih osuđujućih presuda za ratovanje na stranom ratištu, a u Crnoj Gori za teroristička djela u zemlji.
Shtuni je u ovome izvješću naveo kako balkanski sudovi trebaju preispitaju svoj pristup.
“Vjerojatno će biti potrebno uskladiti praksu izricanja kazni na zapadnom Balkanu u slučajevima koji uključuju kaznena djela terorizma s odmjeravanjem kazni u zemljama Unije”, rekao je Shtuni.
Citirao je studiju iz 2019. koja pokazuje razlike u prosječnim zatvorskim kaznama za zapadni Balkan. Prosječna kazna u zemljama EU-a u 2018. bila je dvostruko dulja nego u zemljama zapadnog Balkana, gdje je do sedam godina. Međutim, nastavio je, “dulje zatvorske kazne same po sebi nisu rješenje i treba ih uskladiti sa smislenim programima rehabilitacije, nadzora i reintegracije”.
BiH je u prosjeku osudila strane borce na tri godine zatvora. Na Kosovu prosječna zatvorska kazna za kaznena djela povezana s terorizmom bila je tri i pol godine, rekao je Shtuni dodajući da je od početka 2020. prosječna kazna na Kosovu smanjena.
U Srbiji se kazne razlikuju od presuda za borbu u Ukrajini i Siriji. Dok su borci koji su se vraćali iz Ukrajine uglavnom dobivali uvjetne kazne ili kućni pritvor, kazne za odlazak u Islamsku državu, ISIL, izricane su čak do 11 godina. Po njegovim riječima, poseban problem je činjenica da zemljama nedostaju kapaciteti i specijalizirana stručnost za rehabilitaciju i reintegraciju radikala u društvo jer su mreže koje su financirale i pomagale njihovu islamističku radikalizaciju još uvijek aktivne na različite načine.
Rizik za budućnost
“Ove mreže predstavljaju ideološku i logističku okosnicu kretanja militantnih džihadija u regiji”, rekao je. “Kao takvi, oni će i dalje predstavljati značajan rizik nacionalne sigurnosti za zemlje Balkana i šire za budućnost. To će posebno biti aktualno nakon povratka velikog broj stranih terorističkih boraca iz Sirije i Iraka te njihova postupnog puštanja iz zatvora”, dodaje.
Po BIRN-ovu izvješću u BiH je 39 osoba osuđeno na 164 godine zatvora. Zbog terorističkih napada izvršenih u BiH te zbog pripremanja i planiranja ovih djela osuđeno je ukupno 14 osoba, na 117 i pol godina zatvora. U Crnoj Gori po pola godine osuđena su dvojica terorista, a u Srbiji 36 osoba na 98 godina zatvora. Sjeverna Makedonija bila je najrigoroznija jer je 56 terorista osudila na 736 godina zatvora. U Albaniji su 23 terorista dobila 256 godina zatvora, dok su na Kosovu procesuirane 123 osobe.
Vrisak.info
