Prema podacima koje je predstavilo Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, u 11. izbornoj jedinici vlada malo zanimanje birača za glasovanje za predstojeće parlamentarne izbore, što, međutim, ne može poslužiti za donošenje konačne procjene koliko će birača stvarno izići na birališta u utorak i srijedu, 16. i 17. travnja, kada se izvan Hrvatske bude glasovalo, piše Večernji list.
Naime, svi hrvatski državljani koji posjeduju nove osobne iskaznice, u koje je upisana adresa stanovanja izvan Hrvatske, s čipom koji sa sobom automatski nosi aktivnu registraciju, uopće se nisu morali aktivno ili prethodno registrirati. To se pak ne odnosi na sve one koji će se na dan održavanja izbora ipak naći izvan diplomatsko-konzularnog područja kojemu pripadaju.
Radni dan
Postoje i oni koji spadaju u posebnu kategoriju, imaju prebivalište u Hrvatskoj, a, primjerice, glasovat će u nekom od diplomatsko-konzularnih predstavništava u Bosni i Hercegovini. Ukupan broj prethodno registriranih birača koji pak ne posjeduju hrvatski osobni dokument ili koriste stare iskaznice ili putovnice je 13.361.
Pomalo je iznenađujuće da je najveći broj takvih iz Njemačke, nakon koje slijedi Bosna i Hercegovina, zatim Belgija, gdje se nalazi značajna hrvatska misija u Bruxellesu, ali i Nizozemska. U Njemačkoj je takvih gotovo 5000 u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Düsseldorfu, Frankfurtu, Hamburgu, Münchenu i Stuttgartu.
Najviše je Hrvata u Münchenu zainteresirano za glasovanje, njih 1480.
Istodobno, u Bosni i Hercegovini je takvih 1658 osoba. U Belgiji se 748 osoba prijavilo za glasovanje. U Australiji je samo 209 hrvatskih državljana prethodno prijavljeno, a u SAD-u tek 283 hrvatska državljana. Istodobno, podaci o aktivnoj registraciji donose dijametralno suprotne brojke, iz čega se da pretpostaviti da će se broj birača izašlih na izbore bitno razlikovati od broja prethodno prijavljenih. Ukupno je s adresama prebivališta izvan Hrvatske 222.197 hrvatskih državljana.
Očekivano, najviše iz Bosne i Hercegovine, a prije svega onih koji pripadaju području Generalnoga konzulata Republike Hrvatske u Mostaru. Takvih je 57.890, slijedi Orašje u kojemu su takve 10.253 osobe, a potom Livno, Vitez, Sarajevo, Banja Luka i Tuzla.
Izborna kampanja i u dijaspori odvija se ponajprije u Bosni i Hercegovini, odakle tradicionalno dolazi najveći broj birača. Primjerice, prije četiri godine ponajprije su glasovi iz BiH donijeli sva tri mandata HDZ-ovoj listi. Tada je pobjedu ukupno gledano odnio HDZ (63,02 posto). U BiH je tada HDZ-u pripalo 15.517 glasova, a drugoj listi Željka Glasnovića 3091. U ostatku 11. izborne jedinice naklonost je ostala desnim političkim opcijama. Na proteklim parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor u 11. izbornoj jedinici glasovalo je nešto više od 28 tisuća birača, a od toga najveći dio, njih oko 21 tisuća, iz BiH.
Ovaj put izbori se održavaju u radnom tjednu, što će posve pouzdano smanjiti izlaznost birača jer značajan broj njih u BiH te u drugim zemaljama diljem svijeta neće moći dobiti slobodan dan ili pak više sati kako bi mogao glasovati. U tom slučaju otvara se prostor za glasovanje starijih osoba ili onih koji ne rade te osoba koje su bliske, primjerice, vladajućoj stranci Hrvata u BiH HDZ-u i zaposlene su u javnim ustanovama. Tema Bosne i Hercegovine otvorila se tijekom kampanje čak i kod vodećih političkih dužnosnika koji predstavljaju dva politička pola – premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. Hrvatski premijer je u nekoliko navrata isticao kako je Bosna i Hercegovina i položaj ovdašnjih Hrvata strateško nacionalno pitanje za službeni Zagreb, dok je pak Milanović često zagovarao radikalnija rješenja.
Za Hrvate u BiH od osobite je važnosti i činjenica da se Hrvatska, svojim utjecajem i ugledom u EU, do sada u više navrata pokazala kao ključna kada je riječ o naglašavanju ustavnog načela konstitutivnosti naroda, kao i aktivan zagovornik potrebe poštivanja legitimnog političkog predstavljanja u Predsjedništvu i domovima naroda. Kada sljedećeg tjedna budu dolazili na birališta, ukupno se za Hrvatski sabor iz ove izborne jedinice, koja daje tri mandata, natječe 79 kandidata, a među njima su i neka dobro poznata imena, ali i ona za koja javnost nije imala priliku mnogo čuti.
Milasova lista
U 11. izbornoj jedinici kampanju je gotovo jedino vodila lista HDZ-a koju predvodi Zvonko Milas. Na toj su listi i dva dosadašnja saborska zastupnika – Nevenko Barbarić i Radoje Vidović. Na četvrtom je mjestu Dario Pušić, koji ima ozbiljne izglede ući u Sabor RH ako HDZ uspije sastaviti novu Vladu Republike Hrvatske. Biračima izvan Hrvatske ponudila se i lista Autohtone hrvatske stranke prava Dražen Keleminec na kojoj je nositelj liste Ivica Šimić. Fokus Republika naziv je liste kojoj je nositelj Tomislav Stantić.
Na rednom broju tri je lista Odlučnost i pravednost – OIP, a nju predvodi Marko Franović. Listu stranke Ivana Pernara za 11. izbornu jedinicu predvodit će Petrik Iskrić. Birači koji kane podržati HDZ, zaokružit će listu broj 5, a na šestom je mjestu lista Hrvatsko bilo koju predvodi bivši HDZ-ovac i hrvatski general Ljubo Ćesić Rojs. Na broju dva je njegov kolega Ivan Tolj, a treći je također general Ivan Kapular. Na toj je listi i niz drugih branitelja i zapovjednika. Lista Mosta za 11. izbornu jedinicu je na poziciji broj sedam na biračkome listiću. Predvodi je mladi mostarski vijećnik Slavko Zovko, a zadnji na toj listi je predsjednik njihove partnerske stranke u BiH – Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž.
Ponudu za 11. izbornu jedinicu zatvara lista Možemo – Politička platforma koju predvodi Elena Komarić. Kada je u pitanju BiH, ovi izbori za Hrvatski sabor dolaze u kontekstu nedavnih odluka Europskoga vijeća kojima je BiH otvorena perspektiva članstva u EU, za što je najzaslužniji hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je i šef HDZ-a.
Vrisak.info
