Globalna vojna analiza za 2025. otkriva goleme razlike u broju tenkova među državama kao što su Rusija, Poljska, Ukrajina i zemlje Balkana.
Podaci specijalizirane mrežne stranice za analizu vojnih resursa i snaga država u svijetu Global Firepower za 2025. godinu pokazuju kako Rusija, kad je riječ o europskim zemljama, trenutačno posjeduje najveći broj tenkova, njih čak 5750.
Dakako, ovu objavljenu brojku treba uzeti s velikom rezervom s obzirom na to da je zbog agresije na susjednu im Ukrajinu značajan broj ovih borbenih resursa angažiran na bojišnici, pa gotovo svakodnevno bivaju oštećeni i uništeni, piše Večernji list.
Iako ruski zavodi za proizvodnju tenkova rade punom parom, unatoč sankcijama koje su uvedene Ruskoj Federaciji, ipak je moguće da je taj broj nešto manji zbog spomenutih aktualnih ratnih pohoda predsjednika Vladimira Putina na zapadnog susjeda Ukrajinu.
Na drugom mjestu, prema ovoj vojno-analitičkoj stranici, nalazi se Turska s ništa manje impresivnom brojkom od čak 2238 tenkova.
Slijedi Ukrajina koja, unatoč opsežnim obrambenim aktivnostima od veljače 2022., te također značajnim svakodnevnim gubicima vojne opreme i ljudstva na terenu, raspolaže s čak 1114 tenkova.
Kao i u slučaju njezina agresivnog susjeda Rusije, i taj broj treba uzeti s izvjesnom dozom rezerve jer se stanje na terenu mijenja, ne iz dana u dan, već iz sata u sat.
Kad je riječ o ostatku Europe, u ekspanziji je poljska vojska koja trenutačno u svom naoružanju, prema podacima Global Firepowera, raspolaže sa 614 ovih teških oklopnih grdosija.
Inače, Poljaci su zbog ratnog stanja u susjednoj im Ukrajini, a svjesni da su kao najizloženija članica NATO-a, potencijalna buduća meta agresije Kremlja, još 2022. godine za 6 milijardi američkih dolara od SAD-a kupili 250 iznimno pouzdanih i u borbi dokazanih američkih tenkova tipa Abrams M1A2 SEP V3.
Osim tih tenkova, Poljaci su naručili i čitav arsenal drugih tipova naoružanja, među kojima svakako valja izdvojiti i južnokorejske tenkove K2 Black Panther, lake jurišne zrakoplove FA-50 te narudžbu 32 američka vojna zrakoplova pete generacije F-35 za pozamašnih 4,6 milijardi dolara, čime će se s vremenom promovirati u jednu od najjačih vojnih sila Europe.
Kad je pak riječ o Bosni i Hercegovini i njezinu najbližem okruženju, podaci navode kako je OS BiH na raspolaganju tek 45 tenkova.
Uglavnom je riječ o zastarjelim primjercima američkih tenkova M60A3 Patton, poznatih još iz Jomkipurskog rata 1973., a koji je konstruiran još 1959. godine.
Ovi tenkovi donacija su SAD-a iz 1996. godine i već je tada bila riječ o zastarjelim vozilima.
Kako nam je kazao vojni analitičar Aleksandar Radić, također postoji i nešto tenkova tipa M-84 proizvedenih u bivšoj Jugoslaviji koji se nalaze na Manjači, ali glavninu snaga čini zastarjeli kontingent tenkova čiji razvoj seže još u 1976. godinu prošlog stoljeća.
Kad je riječ o zemljama u bližem okruženju BiH, najviše tenkova posjeduje Srbija, čak 262, i zanimljivo zvuči podatak da naši istočni susjedi imaju brojniju tenkovsku flotu od recimo, Francuske (215) ili, primjerice, Velike Britanije (227), iako su tenkovi u sastavu oklopnih postrojbi ovih dviju zemalja nesumnjivo moderniji i kvalitetniji.
Glavni borbeni tenk Vojske Srbije je tenk proizveden u bivšoj Jugoslaviji M-84, a koji se također nalazi i u sastavu bh. tenkovskih postrojbi, ali su na određenim primjercima rađene izvjesne modifikacije.
Najnovija srbijanska inačica ovog tenka je M-84AB1, opremljena eksplozivno-reaktivnim oklopom Kontakt-5, AT-11 protutenkovskim projektilima, Agava-2 termovizijom i Štora-1 aktivnim sustavom zaštite. Po spomenutoj opremi vrlo je sličan modernom ruskom tenku T-90.
Također, Srbija je prije nekoliko godina kao donaciju iz Rusije primila i 30 tenkova tipa T-72 B1MS.
Hrvatska također u sastavu oklopnih snaga posjeduje 45 tenkova tipa M-84, također proizvedenih u bivšoj Jugoslaviji, a u planu je i nabava jednog od najboljih tenkova njemačkog tenka Leopard 2 A8.
Oprema i modernizacija
Prema objavljenim informacijama, do sada je riječ o 50 tenkova čija će cijena biti umanjena za vrijednost tenkova koje će Hrvatska poslati u Ukrajinu kao pomoć (oko 30 vozila).
U uvjetima suvremenog ratovanja, kad jeftiniji, a ubitačniji dronovi i bespilotne letjelice sve više preuzimaju dominaciju nad bojišnicom, a tenkovi sve više postaju nezgrapni glineni golubovi (iskustva iz Ukrajine i armensko-azerbajdžanskog sukoba), teško da bi tenkovi poput M60A3 mogli učiniti bilo što.
Nažalost, prošli bi poput 500 samuraja u bici za Shiroyamu, predvođenih Saigom Takamorijem.
Njih je, kao branitelje tradicionalnih japanskih vrijednosti naoružane mačevima, izmasakriralo 30.000 vojnika japanske carske vojske naoružanih puškama, teškim topništvom i izviđačkim balonima. Bio je to kraj jedne ere ratovanja, koju je pregazio napredak.
Slično se danas događa i s tenkovima, a mi svjedočimo nekim novim oružjima koja su se, kao i tenk u Prvom svjetskom ratu, pokazala ključnima.
Tenk je tada s ratišta “izgurao” konjicu, a dronovi danas polako, ali sigurno to rade tenkovima.
Dok se druge vojske, pa i one u okruženju, opremaju suvremenim dronovima, BiH i tu, nažalost, jako zaostaje.
Vrisak.info
