Rast ekonomija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je razine zabilježene prije izbijanja pandemije usprkos posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energenata i hrane.
Svjetska banka je objavila svoj posljednji redoviti ekonomski izvještaj za Zapadni Balkan u kojem se navode da su izgledi ovog dijela Balkana i dalje nepovoljni i da se očekuje usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023., čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije.
Regija se sada suočava sa izazovima ponovnog stvaranja rezervi u cilju pripreme za buduće šokove, kao i provođenja reformi na strani ponude kako bi se postavili temelji za održiviji i zeleniji rast, kaže se u izvještaju.
“Zapadni Balkan je pokazao izuzetnu otpornost uprkos značajnoj ekonomskoj turbulenciji”, rekla je Xiaoqing Yu, ravnateljica Svjetske banke za Zapadni Balkan i dodala: “Da bi se i dalje uspješno nosile sa olujom koju izazivaju višestruki ekonomski šokovi, zemlje ove regije mogu ostvariti značajne rezultate provodeći reforme kojima se povećava produktivnost u srednjem roku, kao što je ubrzavanje regionalnih integracija, unapređenje tržišne konkurencije, privlačenje kvalitetnijih investicija i otklanjanje prepreka koje ograničavaju učešće u radnoj snazi, posebno među ženama.”
U Bosni i Hercegovini (BiH) se u 2023. očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 posto, kako se rast privatne potrošnje bude prepolovio zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit izvoza bude dalje povećavao zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u EU.
U međuvremenu, inflatorni pritisak je krajem 2022. počeo popuštati, a i u 2023. se očekuje nastavak tog trenda. Ipak, projicira se da će inflacija u 2023. ostati na oko pet posto, što je znatno iznad razine prije pandemije.
Inflacija je na Zapadnom Balkanu u 2022. zabilježila najvišu razinu u prethodne dvija desetljeća, a pritisci na cijene ostali su povišeni i početkom 2023., navodi se u izvještaju. U većini zemalja Zapadnog Balkana, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dostigla je vrhunac krajem 2022., i to pod uticajem rasta cijena energenata i hrane, a sada pokazuje znake smirivanja kako eksterni pokretači postaju sve manje izraženi usljed usporavanja globalnog ekonomskog rasta. Pa ipak, inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorjenjeni, što zahtjeva dodatno pooštravanje monetarne politike.
Te više cijene posebice su se ozbiljno odrazile na kućanstva sa niskim prihodima, što je, zajedno sa slabijim ekonomskim rastom, značajno usporilo tempo smanjivanja siromaštva, iako su primjetni određeni pozitivni efekti univerzalnih programa državne podrške usmjerenih na ublažavanje posljedica energetske krize.
Prema izvještaju, među potencijalnim ograničenjima u budućnosti mogu biti niža vanjska potražnja, koja bi mogla negativno da utiče na prihode od izvoza i ograniči doznake, i suženi fiskalni prostor koji i dalje sputava podršku koja se može pružiti domaćinstvima.
“Najsiromašnija kućanstva troše daleko veći postotak svojih prihoda na energiju i hranu, a to su upravo dvije stavke potrošačke korpe čije su cijene najviše porasle”, rekla je Sanja Madžarević-Šujster, viši ekonomista Svjetske banke i jedan od glavnih autora izvještaja i dodala: “To znači da je povećanje stvarnih troškova života sa kojim se suočavaju siromašniji građani zemalja Zapadnog Balkana mnogo veće nego što bi se moglo zaključiti iz zvaničnih podataka o inflaciji mjerenoj kretanjem potrošačkih cijena. Pri definiranju djelotvornih politika kojima će se zaštititi manje imućni građani i podstaći ekonomski rast bitno je uzeti u obzir promjenljivost stopa inflacije za različite vrste kućanstava.”
Uprkos rastu zaposlenosti, tempo otvaranja novih radnih mjesta usporio se u drugoj polovini 2022. širom čitavog Zapadnog Balkana, navodi se u izvještaju. Zaposlenost je najviše opala u sektorima poljoprivrede i javne uprave, ali je usporavanje zabilježeno i u industriji i sektoru usluga. Stopa zaposlenosti dostigla je u rujnu 2022. povijesno najvišu vrijednost od 47 posto, nakon čega je počela da opada.
Srednjoročni izgledi za Zapadni Balkan i dalje su pozitivni, iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova.
“Trenutna energetska kriza naglasila je potrebu ubrzanja zelene tranzicije širom Evrope, pa tako i na Zapadnom Balkanu”, rekao je Richard Record, viši ekonomista Svjetske banke i jedan od glavnih autora izvještaja.
“Ključna polazna tačka je ubrzanje prelaska na utvrđivanje cijena emisija gasova sa efektom staklene bašte i povećanje obima primjene fiskalnih mjera namjenjenih zaštiti životne sredine kojima se građani i gospodarstvo potiču da smanje svoj ugljenični intenzitet”, izjavio je Record.
Jedna oblast u kojoj ulaganja mogu ostvariti značajne ekonomske rezultate na Zapadnom Balkanu jeste energetska učinkovitost, dodaje se u izvještaju. Čak i samo umjereno povećanje energetske učinkovitosti dospodarstva dovelo bi do velikih ušteda u emisijama gasova sa efektom staklene bašte nastalih proizvodnjom energije, povećalo dobit preduzeća, imalo značajne pozitivne efekte po društvo i pomoglo da se potrošači zaštite od budućih šokova koje može izazvati rast cijena električne energije i plina.
Vrisak.info
