Broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini, ali i građana koji imaju kredite kod banaka, približno je jednak, što znači da gotovo svaka zaposlena osoba ima kredit, pokazuju službeni podaci.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u studenom 2024. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 859.261.
“Od tog broja 392.311 su žene. U odnosu na listopad 2024. godine, broj zaposlenih osoba povećao se za 0,1%, a broj zaposlenih žena također je porastao za 0,2%”, stoji u podacima Agencije za statistiku BiH.
S druge strane, podaci Središnjeg registra kredita Centralne banke Bosne i Hercegovine iz studenog prošle godine pokazuju da trenutno 846.065 građana ima kredite kod banaka u BiH.
“Ukupni krediti plasirani stanovništvu od strane banaka u BiH na kraju studenog 2024. godine (trenutno dostupni podaci) iznosili su 12,83 milijarde KM”, stoji u podacima, premose Neazvisne.
Nadalje, podaci pokazuju da građani BiH najviše uzimaju nenamjenske potrošačke kredite, zatim kredite za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica, a potom za kupnju postojećih stambenih jedinica.
“Od ukupnog iznosa kredita koje su banke u BiH plasirale stanovništvu, najveći dio odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite, koji su na kraju studenog 2024. godine iznosili 9,3 milijarde KM ili 72,5%, zatim na kredite za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica, koji su iznosili 1,99 milijardi KM ili 15,5%, te na kredite za kupnju i popravak postojećih stambenih jedinica – 1,07 milijardi KM ili 8,3%. Krediti po kartičnom poslovanju iznosili su 277,1 milijun KM ili 2,2%, dok se preostalih 193,6 milijuna KM ili 1,5% odnosi na kredite za poduzetništvo i kupnju automobila”, navodi se u podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Ekonomist Igor Gavran smatra da, iako sami podaci o broju kredita ne govore dovoljno o opterećenju koje ta zaduženja predstavljaju – odnosno koliko je riječ o promišljenim financijskim odlukama, a koliko o stvarnoj potrebi zbog nemogućnosti podmirivanja osnovnih životnih troškova iz redovitih prihoda – ipak je zabrinjavajuće što toliki broj građana uopće razmišlja o zaduživanju.
“Posebno jer znamo da uvjeti zaduživanja u BiH nisu povoljni i da uglavnom pogoduju samo bankama, odnosno kreditorima. Vjerojatno se dio ovih kredita odnosi i na nezaposlene osobe, jer su popularne ponude kredita za umirovljenike. U tom slučaju, realno gledano, jedina motivacija za zaduživanje jest nemogućnost financiranja obveza iz mirovine, a ne dugoročno upravljanje financijama. Sve ovo pokazuje koliki je jaz između onih koji imaju mnogo više od potreba i koji doprinose rastu vrijednosti depozita te velike većine koja doprinosi isključivo rastu zaduženosti. Postalo je rijetkost ne biti zadužen, a to jest problem”, objašnjava Gavran.
Admir Arnautović, predsjednik Udruge Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, istaknuo je da smo već dugo svjesni kako ogromna većina građana u BiH živi na kredit.
“Bez obzira na to radi li se o ljudima koji dižu kredit kako bi preživjeli početak školske godine za svoju djecu, zimu ili skupo liječenje koje ne pokriva zdravstveno osiguranje, ili pak za kupnju novog automobila, putovanja ili vikendice, kredit je uvijek kredit i predstavlja omču oko vrata, bez obzira na to što nam se u nekom trenutku može činiti kao povoljno rješenje. Iako su ovi podaci zabrinjavajući i odražavaju stanje u kojem se društvo općenito nalazi, pravi problem je mnogo dublji i o njemu se malo govori.
Svi zaposleni imaju barem jednu debitnu karticu, a većina ih ima i kreditnu karticu. Uz to, veliki je broj tzv. potrošačkih kartica. Korištenje tih kartica i ulazak u minus svakodnevica su velikog broja naših sugrađana, kojima plaća služi samo kako bi pokrili te minuse, a zatim ponovno preživljavali do sljedeće plaće u začaranom krugu dugovanja prema bankama. Kada se ti minusi zbroje s kreditima stanovništva, koji iznose oko 13 milijardi KM, dolazimo vjerojatno do iznosa od oko 15 milijardi KM, koliko dugujemo samo bankarskom sektoru – što znači da svaki građanin BiH duguje oko 7.000 KM. A gdje su još posuđeni novci od rodbine, prijatelja ili susjeda?
Zato i ne čude rekordni prihodi kladionica i lutrija, jer smo, nažalost, toliko zaglibili u dugovima da nam se čini da nas samo sreća može izvući”, naglasio je Arnautović za “Nezavisne novine”.
Vrisak.info
