Zapošljavanje studenata u FBiH postaje sve popularniji izbor među poslodavcima, dijelom zbog nedostatka radne snage, a dijelom jer prepoznaju vrijednost mladih i perspektivnih kadrova.
Studenti donose svježinu, kreativnost i želju za učenjem, što ih čini atraktivnima za različite industrije, piše Večernji list.
S druge strane, poslodavci dobivaju priliku oblikovati mlade talente i pripremiti ih za buduće radne izazove, često po nižim troškovima u usporedbi s iskusnijim radnicima. Dopunama Zakona o radu Federacije BiH sredinom prošle godine omogućeno je zapošljavanje studenata na privremenim i povremenim poslovima.
Financirati studenta roditeljima u BiH nije lako. Izdaci su visoki, a primanja nedostatna i za osnovno.
Ova dopuna svakako je olakšala i roditeljima iz manjih sredina koji šalju studente na studij u sveučilišne gradove.
Riječ je o minimalnim dopunama zakona koje tretiraju obavljanje privremenih i povremenih poslova gdje se može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa studentom, odnosno s osobom upisanom na akreditiranu visokoškolsku ustanovu koje studij pohađa redovito, izvanredno, učenjem na daljinu ili kombiniranjem ova tri modela studiranja na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove u skladu s propisima kojima se uređuje visoko obrazovanje u BiH, odnosno Federaciji BiH.
Ugovor sa studentima može se zaključiti isključivo za poslove koji nisu poslovi s povećanim rizikom u skladu s propisima iz oblasti zaštite na radu te za poslove za koje se kod poslodavca zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme, kao i sezonske i pomoćne poslovi s punim ili nepunim radnim vremenom.
Ugovor s jednim studentom može se zaključiti najviše dva puta tijekom jedne godine, i to najdulje na 180 dana tijekom jedne kalendarske godine.
Osoba ne može biti mlađa od 18 ni starija od 26 godina. Minimalna naknada koja se isplaćuje studentu ne smije biti niža od najniže plaće utvrđene u Federaciji BiH. Dakle, to je trenutačno 1000 KM.
A kakva je situacija na Zapadu, gdje posljednjih godina odlazi sve više studenata iz BiH? Podaci Eurostata iz 2022. godine koji se odnose na zemlje Europske unije govore o tome kako je 25 posto mladih ljudi, starosti između 15 i 29 godina, koji su bili u formalnom obrazovanju istodobno bilo i zaposleno, dok je 3 posto tražilo posao i bilo spremno početi raditi.
Iako većina zemalja EU-a dopušta rad od maksimalno 20 sati tjedno i puno radno vrijeme tijekom raspusta, ima i onih koje su rigoroznije po tom pitanju, poput Nizozemske, čije je ograničenje 16 sati tjedno.
Mnogo je fleksibilnija po tom pitanju Estonija, koja nema nikakva ograničenja, ali i Španjolska, Mađarska i Finska, koje dopuštaju do 30 radnih sati tjedno.
Prema podacima do kojih je došla platforma “StudiesIn”, najbolje uvjete za rad inozemnih studenata pružaju Lihtenštajn (prosječna plaća 2680 eura) i Island (1606 eura), a od zemalja koje preferiraju studenti iz Srbije – Njemačka (1111 euro), Austrija (od 850 do 1000 eura), Ujedinjeno Kraljevstvo (1127 eura).
Zbog birokracije koju iziskuju, radne dozvole vrlo često predstavljaju prepreku pri pronalaženju posla za vrijeme studija u inozemstvu.
Ipak, mnoge zemlje EU-a neće tražiti radne dozvole stranim studentima, a među njima su Estonija, Finska, Francuska, Mađarska, Irska, Letonija, Litva, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
U ovoj skupini zemalja najveće plaće su u Finskoj (u prosjeku od 900 do 1300 eura) i Švedskoj (1113 eura).
Praksa pokazuje da su poslovi u uslužnom sektoru najtraženiji među studentima koji studiraju u inozemstvu, što zbog fleksibilnog radnog vremena, čestog rada u smjenama, a što zbog mogućnosti da se lako pronađu u većini gradova.
Među državama članicama EU-a Nizozemska je u 2021. imala najveći udio studenata koji su bili zaposleni tijekom školovanja (70%), a slijede je Danska (49%) i Njemačka (42%).
Nasuprot tome, najniži udio zaposlenosti među studentima zabilježen je u Rumunjskoj (2%), Slovačkoj (4%), Mađarskoj i Bugarskoj (obje 5%). Najveći udio studenata koji su bili nezaposleni (što znači da su tražili posao i bili spremni početi raditi tijekom studiranja) zabilježen je u Švedskoj (14%), a slijede je Finska (9%) i Nizozemska (7%).
S druge strane, manje od 1% u toj starosnoj skupini je aktivno, ali bezuspješno tražilo posao u Češkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj, zaključuje se u istom izvješću Eurostata, prenosi Blic.
Vrisak.info
