Studenti Sveučilišta u Mostaru osmislili su SkyGuard inovativni projekt koji koristi autonomni dron za nadzor i zaštitu poljoprivrednih površina.
Riječ je o znanstveno-istraživačkom projektu koji se bavi novim pristupima u tehnologiji, točnije autonomnom dronu, koji je sposoban samostalno nadzirati usjeve i reagirati na potencijalne prijetnje, a sve bez potrebe za stalnim ljudskim nadzorom, piše Federalna TV.
Tim SkyGuarda pokazuje kako se kombiniranjem različitih znanja, fakulteta i vještina može stvoriti j rješenje koje se istražuje za moguću primjenu u praksi.
„Na početku nikome nije bilo lako, kao studenti upustili smo se u nešto potpuno novo. Krenuli smo od nule, bez mnogo prethodnog iskustva. Upravo nas je ta situacija motivirala da učimo, rastemo i međusobno se podržavamo,“ rekla je Antonija Kožul, programerka projekta.
Dron uključuje i funkcionalnu aplikaciju koja omogućava poljoprivrednicima da jednostavno unesu i definiraju prostor praćenja na svojoj zemlji.
Aplikacija zatim povezuje te podatke s dronom, koji automatski nadzire definirane sektore, detektira prijetnje poput bolesti ili uljeza, te izvještava korisnika u stvarnom vremenu.
SkyGuard nije samo dron to je cjelovit sustav koji uključuje autonomni let, komunikaciju sa senzorima na terenu, kao i baznu stanicu koja omogućuje dugotrajan i samostalan rad.
„Dron je opremljen standardnom kamerom, kamerom za noćno snimanje i termalnom kamerom. Oko poljoprivrednog zemljišta postavljeni su senzori koji, u slučaju detekcije uljeza, aktiviraju dron koji tada automatski polijeće iz baze, leti do lokacije, snima područje i šalje snimku u bazu podataka. Ako je riječ o životinji, aktivira se sirena kako bi je otjerala„ pojasnio je Vinko Jakeljić, programer korisničkog sučelja
Blaž Perić dodaje kako su dron i bazna stanica opremljeni različitim senzorima: „Tu su senzori temperature, vlage, vibracija i svega onoga što možemo zamisliti.“
Projekt je trenutno u fazi prototipa, a planiraju se testiranja na terenu i dodatne nadogradnje.
Juraj Previšić ističe kako mu je sudjelovanje u projektu omogućilo konkretno iskustvo: „Bila je to prilika da primijenim znanje, surađujem u multidisciplinarnom timu i doprinesem nečemu što ima stvaran potencijal.“
Sličnog mišljenja je i Ivan Galić:
„Ono što mi je bilo najvažnije jest to što je projekt nastao iz čiste volje i entuzijazma, a ne kao dio fakultetskih obaveza. Naučio sam puno više nego što sam očekivao.“
Vedran Marić navodi kako je cilj projekta razviti potpuno funkcionalan proizvod koji će moći autonomno djelovati danima, bez ljudske intervencije, i time značajno pomoći poljoprivrednicima u svakodnevnim izazovima.
Kako kažu dugoročni plan je da se projekt razvije u start-up.
„Upoznao sam tehnologije i industrije za koje nisam znao da postoje, a najveća vrijednost su mi nova prijateljstva s motiviranim ljudima koji vjeruju u ono što rade.“ rekao je Vedran Marić.
Projekt je započeo kao studentska inicijativa, ali projekt ima mogućnost razvoja u konkretan i pristupačan proizvod namijenjen stvarnim potrebama poljoprivrednika, ideja predstavlja spoj znanja, inovacije i vizije, a svojim razvojem potvrđuje kako budućnost poljoprivrede sve više uključuje tehnologije poput aplikacija, senzora i autonomnih sustava, uz tradicionalne alate kao što su traktori i strojevi.
Vrisak.info
