Političke stranke i neovisne političke kandidate koji za vrijeme trajanja predizborne šutnje budu preko internetskih društvenih mreža, SMS poruka ili internetskih portala objavljivali svoje predizborne poruke glasačima može kazniti Središnje izborno povjerenstvo BiH ako za to budu prikupljeni jasni dokazi, piše Večernji list.
U odgovoru Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, koje je stiglo na adresu zastupnika Zastupničkoga doma Parlamenta BiH, stoji kako je Izbornim zakonom BiH propisana i zabrana korištenja domaćih i međunarodnih sredstava komunikacije s ciljem utjecaja na birače, a to podrazumijeva sredstva kojima se može isporučiti zvučni, video ili tekstualni sadržaj. No, u Središnjem izbornom povjerenstvu ipak napominju kako u ovoj oblasti, pri rješavanju prigovora političkih subjekata koji su se žalili na objavu tekstova i slika s ciljem utjecaja na birače, Središnje izborno povjerenstvo nije moglo na pouzdan način utvrditi činjenicu da je dostavljeni dokazni materijal objavljen u kritičnom vremenu izborne šutnje niti se sa sigurnošću moglo utvrditi tko je objavio taj materijal s obzirom na to da su određene domene izvan jurisdikcije BiH. To, kako ističu, predstavlja prepreku za utvrđivanje odgovornih političkih subjekata i osoba koji bi se mogli sankcionirati. Napominju kako ova oblast nije zakonski dovoljno precizirana niti trenutačno postoje primjeri dobre prakse koji bi omogućili da se uspješno vode postupci protiv nedopuštenih radnji u izbornom postupku, a koje se ostvaruju preko društvenih mreža i online medija te se može, nažalost, zaključiti da se radi o svojevrsnoj “sivoj zoni”. Nedavno se zbog nedopuštenog uznemiravanja birača preko SMS poruka u vrijeme predizborne kampanje oglasio i Ured ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, izdao je objašnjenje te je neizravno zatražio od Regulatorne agencije za komunikacije da zaštiti pretplatnike fiksnih i mobilnih telefona od oglasa koje im šalju političke stranke i organizacije.
Činjenica je da su svih ovih godina potrošače telefonskih usluga uznemiravali politički subjekti, pogotovo u razdoblju predizborne kampanje, raznim anketnim pitanjima, političkim oglasima i sad se traži da takva praksa prestane. Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u javnom proglasu tvrdi, kako kaže, da nije u proteklom razdoblju zaprimila žalbe potrošača, korisnika mobilne telefonije, kojima stižu neželjeni reklamni i politički sadržaji.
S obzirom na predstojeće izbore, očekuje se isto, premda je ovo u nadležnosti Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine. Zakon o zaštiti potrošača u BiH je regulirao oglašavanje, ali sa stanovišta oglašavanja proizvoda i usluga, tj. komunikacija u vezi s trgovinom kojom bi se promovirala trgovina, poslovanje, zanat, profesija i sl., a ne oglašavanje tipa navedenog reklamnog i propagandnog sadržaja.
Regulatorna agencija za komunikacije definirala je obvezu operatora u pogledu zaštitite pretplatnika, što uključuje i rješavanje pritužbi u vezi s pružanjem javne telefonske usluge. Operatori u svojim općim i specifičnim uvjetima poslovanja definiraju zlouporabu korištenja telekomunikacijskih usluga gdje se, između ostaloga, kao nedopušteno postupanje navodi slanje reklamnih ili promotivnih materijala bez pristanka primatelja, slanje neželjenih ili nezatraženih poruka, objavljivanje ili prijenos promotivnih i reklamnih materijala ostalim korisnicima ili drugim osobama bez njihova pristanka ili zahtjeva i slično. Izuzetno je važno da se potrošači prvo jave mobilnom operatoru koji je dužan, prema općim uvjetima poslovanja, pružiti im stručnu i tehničku pomoć, a tek potom Regulatornoj agenciji kao drugostupanjskoj instanci.
