Austrijski list Kosmo objavio je analizu koja ukazuje na ozbiljnu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini. Prema njihovim podacima, gotovo polovica prihoda bh. kućanstava odlazi na prehranu, što je najviše u regiji.
List navodi da u Bosni i Hercegovini gotovo polovina prihoda kućanstava odlazi na prehrambene proizvode – što predstavlja tužno prvo mjesto u regiji.
Ističu da kućanstva u BiH troše oko 45 posto svojih prihoda na hranu, dok u Srbiji taj udio iznosi nešto više od 40 posto, u Crnoj Gori oko 30 posto, u Hrvatskoj 27 posto, a u Sloveniji samo 18,8 posto.
– Ovi visoki udjeli izdvajanja za osnovne životne namirnice smatraju se jasnim pokazateljem niskog životnog standarda. Za usporedbu, u bogatim državama, poput SAD-a, na hranu otpada samo šest posto potrošnje kućanstava, u Velikoj Britaniji oko osam posto, a u Njemačkoj oko jedanaest posto – navodi se u tekstu.
Podaci iz Bosne i Hercegovine, pišu, oslikavaju alarmantnu sliku ekonomske situacije.
Navode da, prema aktualnim podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za travanj 2025. godine iznosi 3168,90 KM ili 1620 eura.
– Prosječna plaća u Federaciji BiH u veljači 2025. godine iznosila je 1525 KM, dok je minimalna plaća, prema odluci Vlade, određena na 1000 KM. To znači da prosječna plaća pokriva tek 48,12 posto potrebne potrošačke košarice. Kod osoba koje primaju minimalnu plaću taj udio iznosi svega 31,56 posto – citiraju bh. sindikate.
Od ukupnih izdataka, 44,85 posto otpada na prehranu, 13,65 posto na stanovanje i komunalne usluge, 9,38 posto na higijenu i zdravstvenu zaštitu, 10,10 posto na obrazovanje i kulturu, 11,36 posto na odjeću, 4,35 posto na prijevoz te 6,31 posto na vođenje kućanstva.
U Republici Srpskoj situacija je slična. Navodi se da tamošnji sindikat procjenjuje vrijednost potrošačke košarice za ožujak na 2700 KM, od čega se 1237 KM ili 45,81 posto mora izdvojiti samo za prehranu.
Kosmo citira izjavu Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH: “Cijene prehrambenih proizvoda u BiH nisu samo najviše u regiji, već premašuju i one u zapadnoeuropskim državama, gdje su životni standard i plaće neusporedivo viši”.
Navodi da hrana košta više nego u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji te da situacija zahtijeva hitan i sustavan odgovor. Na kraju Kosmo postavlja pitanje što stoji iza toga i što bi trebalo učiniti: Je li to zbog pretjerane pohlepe za profitom trgovačkih lanaca koji žele preko noći akumulirati bogatstvo na štetu građana?
Treba li ograničiti profitne marže ili uvesti strože kontrole? Konstatira da, u konačnici, plaće moraju rasti jer trenutačno pokrivaju samo polovinu potrebne košarice dobara – minimalna plaća pokriva čak samo trećinu.
Da je stanje sve teže i teže, građani BiH već odavno znaju, osjete na svojoj koži.
Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti. Inflacija je u travnju 2025. godine iznosila 3,4 posto, a posebno zabrinjava rast hrane i bezalkoholnih pića na godišnjoj razini od čak 8,9 posto.
Rast cijena u BiH
Ekonomski analitičari upozoravaju i na mogućnost novih poskupljenja. Prema njihovim tvrdnjama, signali u lancima nabave sugeriraju daljnji rast cijena osnovnih namirnica, što će donijeti nove izazove za potrošače i povećati ekonomske pritiske. Mjesečna inflacija, u odnosu na ožujak 2025., iznosila je 0,3%.
Porast cijena zabilježen je u većini potrošačkih odjeljaka, pri čemu su najizraženiji mjesečni skokovi registrirani u kategorijama hrane i bezalkoholnih pića od 1,2%, odjeće i obuće od 1,3%, te restorana, hotela, rekreacije i kulture po 0,7%.
Na godišnjoj razini, osim značajnog rasta cijena hrane, poskupjele su i zdravstvene usluge za 6,3 posto, restorani i hoteli za 5,8%, alkoholna pića i duhan za 4% te rekreacija i kultura za 3,3%.
Rast je zabilježen i u kategorijama ostalih dobara i usluga od 2,7%, stanovanja i režija 1% te obrazovanja 0,6%.
Prema analizi Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, provedenoj krajem 2024., poskupljenja su posljedica povećanja tržišnih marži i u cilju ostvarivanja ekstraprofitabilnosti u poslovanju, unatoč činjenici da su globalne cijene hrane danas i do 20% niže nego 2022., dok su cijene hrane u BiH sada barem 50 – 200 posto više nego što su bile prije tri godine.
Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača, ranije je za Bloomberg Adriju kazao da su isključivi i jedini krivac za rast cijena u BiH trgovci i pružatelji ugostiteljskih usluga jer su cijene hrane globalno sada 20 posto niže nego prije tri godine, dok su cijene hrane u BiH sada od 50 do 200 posto više nego prije tri godine.
– Sav utjecaj rasta plaća, minimalnih plaća, sudjeluje u ovome, naravno, ali u zanemarivo malom udjelu – kazao je Marić.
Vrisak.info
