Nasilje u obitelji problem je pred kojim bh. društvo i dalje zatvara oči. Najčešće žrtve su žene, a mnoge od njih odustaju od prijave zbog straha, djece i ekonomske ovisnosti. Stručnjaci upozoravaju kako bez snažnije potpore institucija i bolje primjene zakona nema učinkovite borbe protiv nasilja.
Nasilje u obitelji i dalje je jedan od gorućih problema u bh. društvu. Prema najnovijim podacima Tužiteljstva Kantona Sarajevo, od početka godine do 11. svibnja podignute su 62 optužnice, pritvor je određen za 25 osoba, dok su mjere zabrane izrečene u 29 predmeta. Istodobno su donesene 94 naredbe o neprovođenju istrage i 27 odluka o obustavi istrage, jer žrtve nasilja u obitelji nisu željele svjedočiti. Uglavnom je riječ o ženama žrtvama nasilja, prenosi N1.
“U ovom izvješću za mene je poražavajuće koliko je osoba odustalo od daljnjeg sudskog postupka. Vratile su se u fazu akutnog nasilja ili nisu bile ohrabrene i osnažene napraviti iskorak i ići dalje”, poručuje Jadranka Miličević iz Fondacije CURE.
Strah, ovisnost i briga za djecu
Teško je napraviti korak dalje u društvu koje često osuđuje žene žrtve nasilja. Uz to, prisutni su ekonomska i stambena ovisnost te briga za djecu. No, upravo djeci treba dati primjer kako reagirati u slučaju nasilja, suglasna je struka.
“Ja bih krenula od onoga što učimo u prvim kontekstima u kojima se nalazimo, u našim obiteljima i školama. Trebamo učiti o dopuštenim granicama, o tome dokle netko meni može prići i što je uopće način izražavanja ljubavi, da to nije isključivo afektivno stanje”, smatra psihologinja Jelena Brkić.
Mnogi su vjerovali da će bolja vremena doći nakon izmjena Kaznenog zakona FBiH, nakon čega je krajem travnja ubrzo podignuta i prva optužnica za femicid. Međutim, zakoni bez podzakonskih akata ne mogu biti u potpunosti provedeni.
Zakoni postoje, provedba kasni
“Kazneni zakon stupio je na snagu početkom kolovoza prošle godine i od tada se primjenjuje. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama usvojili smo prije već godinu dana. Podzakonski akti, nažalost, nisu doneseni, a nisu svi ni finalizirani”, navodi Marijana Hrvić-Šikuljak, zastupnica DF-a u Parlamentu FBiH.
I dok su, prema mišljenju mnogih, kazne za nasilnike blage, sociolog Vladimir Vasić smatra kako je problem u provedbi zakona.
“Imamo poprilično dobru kaznenu politiku kada su u pitanju teški zločini, 40 do 45 godina, nisu to male kazne, ali imamo nakaradnu sudsku praksu da se nasilnicima dodjeljuju sudska upozorenja i nekakve mjere koje ne vrijede ništa”, ističe Vasić.
Nažalost, baza podataka o žrtvama nasilja u obitelji na razini kantona, entiteta i države ne postoji, osim u sporadičnim slučajevima. Takva baza nužna je kako bi društvo dobilo realnu sliku o tome koliko je problem raširen, tko su najugroženije skupine i koliko često institucije reagiraju. Ponajprije je potrebna radi prevencije.
Vrisak.info
