Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini porasle su u prosjeku za 4,8 posto u srpnju u odnosu na isti mjesec prethodne godine, pokazuje službena statistika.
Na inflatorna kretanja u ovom razdoblju očito je umnogome utjecao rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, koji su u prosjeku poskupjeli za 10,8 posto.
Cijene alkoholnih pića i duhana povećane su za 3,7 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 1,4 posto, a namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za jedan posto, piše Večernji list.
Značajno su porasli i troškovi zdravstva, i to za 6,1 posto, komunikacija za 0,3, rekreacije i kulture za 4,9, obrazovanja za 1,9, restorana i hotela za 7,5 posto te ostalih dobara i usluga za 3,8 posto.
Prosječan pad cijena zabilježen je samo kod odjeće i obuće (za 5,3 posto) i prijevoza (za 3,2 posto), podaci su Agencije za statistiku BiH.
Na mjesečnoj razini, u srpnju u odnosu na prethodni mjesec ove godine, cijene su u prosjeku porasle za 0,2 posto. U prosjeku je zabilježen rast cijena alkoholnih pića i duhana za 0,6 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 0,3, namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za 0,2, zdravstva za 0,3, prijevoza za 2,2, rekreacije i kulture za 0,7, restorana i hotela za 0,6 te ostalih dobara i usluga za 0,4 posto.
U srpnju je, u odnosu na prethodni mjesec ove godine, u prosjeku zabilježen pad cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,3 posto te odjeće i obuće za 2,7 posto.
Ako bi se ova stopa inflacije u Bosni i Hercegovini usporedila s onom u zemljama eurozone, moglo bi se zaključiti da smo u gornjem dijelu europske ljestvice po ovom kriteriju. Zapravo, veću stopu inflacije od BiH od zemalja u kojima je euro službeno platežno sredstvo, ima tek Estonija, i to 5,6 posto.
Hrvatska je sa stopom od 4,5 posto također visoko na ovoj listi i dijeli drugo mjesto sa Slovačkom.
To su ipak 0,3 postotna boda manje nego u BiH, što bi trebalo biti alarmantno za bosanskohercegovačke vlasti. Od ostalih zemalja iz eurozone visoku stopu inflacije ima još jedna baltička država – Latvija (3,9 posto).
Austrija je na 3,6, a Litva na 3,5 posto. Ostale članice eurozone su ispod tri posto iako su Slovenija s 2,9 i Španjolska s 2,7 posto vrlo blizu te granice. Prosjek eurozone je na podnošljivih dva posto, čemu umnogome doprinose najveće ekonomije Europe.
Naime, Njemačka je u srpnju imala godišnju stopu inflacije od 1,8, a Italija od 1,7 posto. Još manju inflaciju bilježi Irska – 1,6 posto, dok je na začelju s najmanjom stopom inflacije u eurozoni Francuska, i to samo 0,9 posto.
Iako ne govori sve o stanju ekonomije Bosne i Hercegovine, bruto domaći proizvod (BDP), kao i stopa inflacije, itekako je dobar indikator stanja. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je BDP po stanovniku u prošloj godini iznosio 15.688 KM (8021 euro ili 8679 dolara).
Bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine za 2024. godinu nominalno je iznosio 53,528 milijardi KM i u odnosu na prethodnu godinu nominalno je veći za 7,2 posto, dok je realni rast iznosio tri posto.
Promatrano po djelatnostima, značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti bilježe administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (13,4 posto) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (12,2 posto).
BiH po BDP-u na samom dnu
Bosna i Hercegovina i dalje se nalazi pri samom dnu europske ljestvice kada je riječ o nominalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika i, unatoč navedenom rastu, daleko smo od gornjeg dijela europske ljestvice.
S iznosom od nešto više od 8620 američkih dolara BiH zauzima peto, najniže mjesto među svim europskim državama.
Lošiji rezultat bilježe samo Ukrajina (7161 USD), Kosovo (7096 USD), Bjelorusija (7136 USD) i Moldavija (7304 USD), pokazuju podaci s platforme World Economics, koja je usporedila 44 europske ekonomije.
Prosječan BDP po glavi stanovnika u Europi iznosi čak 37.459 USD, što je više nego četiri puta od BiH. Na vrhu liste nalaze se Luksemburg (140.941 USD), Irska (108.919 USD) i Švicarska (104.585 USD).
Čak i države iz našeg susjedstva koje nisu članice EU-a, poput Crne Gore (13.508 USD), Srbije (14.255 USD) i Albanije (10.527 USD), imaju znatno viši BDP po stanovniku.
BDP po glavi stanovnika pokazuje koliko bruto domaćeg proizvoda u prosjeku “otpada” na svakog stanovnika neke zemlje u jednoj godini.
Ovaj pokazatelj koristi se za procjenu ekonomskog standarda i usporedbu razvijenosti među državama iako ne odražava stvarnu raspodjelu bogatstva među građanima.
Vrisak.info
