Hrvatska danas obilježava petu obljetnicu pridruživanja europskoj obitelji. 1. srpnja 2013. postali smo 28. članica Europske unije.
Središnja svečanost održana je sinoć u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.
Put do ulaska u Europsku uniju trajao je dvanaest godina. Formalno je počeo 2001. potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nastavljen je podnošenjem zahtjeva za članstvo 2003. Status kandidata Hrvatska je dobila 2004., a iduće godine počeli su pregovori koji su završili u lipnju 2011. i iste godine u prosincu potpisanje Ugovor o pristupanju Uniji. Zatim je održan referendum na kojem je 66% građana reklo DA Europi.
Članstvo u Europskoj uniji omogućilo je putovanja bez viza i putovnica, jednostavniji pristup programima EU-a te zapošljavanje u Uniji bez posebnih radnih dozvola. Hrvatski građani mogu izravno utjecati na politiku Europske unije, glasovanjem i kandidiranjem na izborima za Europski parlament, ali i putem Europske građanske inicijative.
Gosti posebne emisije posvećene petoj obljetnici hrvatskog članstva u Europskoj uniji u nešto više od sat vremena pokušali su odgovoriti na pitanja što nam je članstvo u uniji donijelo, kako smo iskoristili prilike koje su nam se otvorile, gdje smo mogli bolje i je li se hrvatski građani osjećaju državljanima Europske unije.
Brojni su gosti o tome govorili večeras. U emisiju su se uključili i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković. Čuli smo iskustva jedinica lokalne uprave, gradonačelnika Šibenika Željka Burića i gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića. Petero gostiju bilo je studiju – dekanica Filozofskog fakulteta Vlatka Vlahović Štetić, politolozi Vlatko Cvrtila i Višeslav Raos, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Marko Jurčić, poljoprivrednik Mario Puškarić.
Predsjednica je rekla da joj je kao bivšoj ministrici europskih integracija najviše u sjećanju ostala noć kada je Hrvatska otvorila pristupne pregovore 2005. “Turska je trebala otvoriti pregovore 3. listopada, a nas su u Luxembourgu nagovarali da se vratimo kasnije tog tjedna. To smo apsolutno odbili i dočekali jutro 4. listopada kako bi otvorili pregovore”, rekla je. “Prijelomna točka za ulazak u EU bila je politička potpora unutar EU-a, čak i SAD-a. Ulazak u NATO bio je katalizator tog procesa”, smatra Grabar-Kitarović. “Nismo imali postpristupnu strategiju i inicijalno programiranje”, rekla je, ali i navela brojne prednosti članstva.
“Mislim da je bilo puno lakše pregovarati zemljama kojih je bilo 10+2 protiv 15, nego nama samima s 27 zemalja. To je sasvim druga metodologija i ogromno postignuće”, rekao je premijer. “Moj rezime prvih pet godina u EU-u je da se Hrvatska kvalitetno pozicionirala. Ekonomski efekti su očiti, Hrvatska raste, oporavlja se. Koristimo dodatnu vrijednost fondova EU-a, europskog proračuna i zajedničkog tržišta i politike. Za još pet godina moći ćemo napraviti rezime pravih efekata na hrvatsko društvo. Mislim da smo sada uređeniji, kvalitetniji i prepoznatljiviji i na tom tragu ćemo nastaviti, rekao je.
Cvrtila očekuje da osvjestimo da smo članica EU-a koja nije neprijateljsko okruženje, nego prilika. “Hrvatska je jedina država koja je prošla takav put pregovaranja. Razvijene su frustracije. Komunicirali smo da EU nešto želi od nas, a ne što mi dobivamo time”, rekao je.
Štetić smatra da smo ulaskom jako puno profitirali, ali da je na politici da to komunicira. Očekuje da ćemo razviti bolje programe kojima ćemo privući i strane studente.
Jurčić je mišljenja da bi trebalo koristiti fondove, ali se ne i osloniti samo na njih. Drži da je porezna reforma dobro počela. Nadam se da ćemo se okrenuti prema olakšavanju poslovanja. Nadam se da ćemo za 5 godina, ako ne i 2,5 imati konkurentno gospodarstvo, rekao je.
Raos smatra da ono što bi trebalo promijeniti u sljedećih 5 godina jer se događalo u prošlih 5 je da naše političke stranke nemaju svoje jasne stavove nego pokušavaju nego ga kasnije formiraju sukladno svojim europskim obiteljima.
Gradonačelnik Burić objasnio je kako je Šibenik povukao 400 milijuna kuna iz fondova. “Vrlo jednostavno. Imali smo nekoliko mladih, educiranih ljudi koje smo pustili bez političke šape da pokažu entuzijazam”, rekao je.
Gradonačelnik Grgić rekao je kako je Nova Gradiška napravila 29 projekata i 280 milijuna kuna. Prioritet je gospodarstvo i otvaranje novih mjesta. “Gotovo ista priča kao u Šibeniku. Okupljanje mladog, agilnog tima koji je sposoban napraviti mnoge projekte”, naglasio je.
HRT
