Superinfekcija gljivicom Candidom auris, otpornom na lijekove, stigla je do Hrvatske. U kolovozu je u KBC-u Split zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, a jučer je jedan slučaj potvrđen i u KBC-u Zagreb.
Riječ je o rezistentnoj gljivici koja se posljednjih godina širi europskim bolnicama i čini ozbiljnu prijetnju za pacijente i zdravstvene sustave.
Španjolska, Grčka, Italija, Rumunjska i Njemačka – bile su većinski “domaćini” neželjene stanarke bolnica u posljednjem desetljeću.
Samo u 2023. godini evidentirano je 1346 slučajeva u 18 zemalja. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti poziva na hitne mjere kako bi se spriječilo globalno širenje.
Slučajevi u Splitu i Zagrebu
Jučer je u KBC-u Zagreb kod pacijenta koji je premješten iz jedne europske bolnice postavljena sumnja na Candidu auris. Ta otporna i opasna gljivica potkraj kolovoza otkrivena je i u KBC-u Split, zaražena su dva pacijenta, javlja televizija N1.
“Iako se radi o multirezistentnom uzročniku koji je prvi put u našoj zemlji detektiran. To je gljivična infekcija koja se na žalost zadnjih desetak godina širi Europom osobito recimo u Njemačkoj, Italiji, Grčkoj, Španjolskoj tako da uopće nije iznenađujuće da se sad u konačnici pojavila u Hrvatskoj”, rekla je Mirela Pavičić Ivelja, dr. med./predstojnica Klinike za infektologiju i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu KBC Split.
Poduzeli su sve mjere liječenja, ali i prevencije. Gljivica se nije proširila, no svjesni su svih izazova.
Infekciju Candidom auris iz Splita potvrdili su i u laboratoriju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
“Kada je nama soj dostavljen, mi već unutar 24 sata možemo dobiti točnu identifikaciju, naša identifikacija je imala točnost od 99,9 posto. Ovaj soj kojeg smo mi izolirali i dokazali osjetljivost pokazuje nam osjetljivost na ehinokondine tako da nije potpuno rezistentna”, rekla je Ana Čičmak, dr. med./voditeljica Odjela za mikologiju HZJZ.
Na rezistenciju utječe prekomjerna upotreba antibiotika. S druge strane, u bolnicama poduzimaju sve što mogu u borbi protiv opasnih gljivica i bakterija.
Preventivne mjere u bolnicama
“Recimo za prevenciju rezistenznih bakterija uzimamo nadzorne kulture i stavljamo pacijente u izolaciju, znači pazimo da se to ne proširi po bolnici. Ono što se radi znači 30-tak posto bolničkih infkcija je moguće spriječiti, znači na njih mi i djelujemo. Glavna mjera za sprečavanje bolničkih infekcija je higijena ruku”, istaknula je Ana Nikić Hecer, dr. med./pročelnica Zavoda za mikrobiologiju, parazitologiju i hospitalne infekcije KBC Sestre milosrdnice.
U prosjeku svaki 14 pacijent u hrvatskim bolnicama dobije neku od bolničkih infekcija. Sve preventivne mjere su dobrodošle jer je riječ o infekcijama koje mogu biti smrtonosne.
Kako postupaju u slučaju dijagnoze?
Iz bolnice navode kako se već godinama koriste najsuvremenije metode identifikacije gljivičnih patogena, uključujući MALDI-TOF analizu i testiranje osjetljivosti na antifungalne lijekove, te da se pacijentima u riziku redovito uzimaju nadzorne kulture kako bi se mogući uzročnici otkrili u fazi kolonizacije, prije izbijanja bolesti.
U slučaju potvrde prisutnosti Candidozyme auris, naglašavaju u KBC-u, odmah se provode mjere kontaktne izolacije, dezinfekcije okoline i nadzor kontakata, u skladu s međunarodnim smjernicama.
“Kod naših pacijenta radilo se o uzročniku kod kojeg postoje terapijske opcije tako da je postojala mogućnost liječenja na sreću. Inače, to je uzročnik koji se relativno lako širi u bolničkom sustavu, osobito između pacijenata koji su narušenog zdravlja i dugotrajno u intenzivnim jedincama.
Dugo se zadržava na medicinskoj opremi
I ono što je dodatno problematično kod ovog uzročnika jest činjenica da se dugo zadržava na medicinskoj opremu i, u bolničkom okruženju tako da može biti poprilično izazovna borba s ovom gljivičnom infekcijom”, rekla je Mirela Pavičić Ivelja, dr. med./predstojnica Klinike za infektologiju i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu KBC-a Split.
Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju pri KBC-u Zagreb od 2018. ima status Srebrnog centra izvrsnosti Europske konfederacije za medicinsku mikologiju i blisko surađuje s europskim centrima u borbi protiv invazivnih gljivičnih infekcija.
Iz KBC-a poručuju da su nakon sumnje na infekciju odmah poduzete sve preporučene epidemiološke i terapijske mjere s ciljem sprječavanja širenja opasnog patogena.
Sumnja na Candidozyma auris je jučer postavljena i u KBC Zagreb kod hospitaliziranog pacijenta koji je premješten iz jedne europske bolnice. Promtno su poduzete preporučene epidemiološke i terapijske mjere prema trenutno važećim smjernicama u cilju prevencije širenja C. auris, stoji u priopćenju.
Obzirom da je opasna infekcija stigla u susjednu Hrvatsku, s razlogom se treba postaviti pitanje, prijeti li i nama?
Vrisak.info
