Bosanskohercegovački Ustav i zakoni nisu predvidjeli mnogo toga, pa tako ni trajanje takozvanog tehničkog mandata vlasti na bilo kojoj razini. Zapravo, i samo korištenje termina “tehnički” je sporno jer ovlasti i odgovornosti izvršne vlasti prije i poslije izbora u Bosni i Hercegovini ni po čemu se ne razlikuju, piše Večernji list BiH.
Hipotetski, može se dogoditi da sadašnje Vijeće ministara BiH i Vlada Federacije dočekaju i izbore 2020. godine. Da to nije samo u sferi puke teorije, potvrđuje se ovih dana kada pojedine stranke (šest mjeseci nakon izbora) donose odluke o “otpočinjanju pregovora o uspostavi vlasti” s drugim parlamentarnim strankama. Mnogo je naznaka da bi uspostava vlasti i na državnoj i na federalnoj razini mogla potrajati mjesecima, a ni godine kao vremenski rok ne treba isključiti. Domaći propisi ne poznaju instituciju izvanrednih ili prijevremenih izbora (osim na lokalnoj razini), tako da i organiziranje novih izbora kao način da se iziđe iz pat-pozicije ne može biti razmatrano.
Što se tiče državne razine, Vijeće ministara može funkcionirati čak i bez proračuna jer se tromjesečne odluke o privremenom financiranju mogu produljivati unedogled.
Problem s kojim se može suočiti Vijeće ministara izostanak je potpore u Parlamentarnoj skupštini BiH i potpuni zastoj u zakonodavnoj djelatnosti.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik već je najavio mogućnost pasivnog djelovanja zastupnika iz Republike Srpske u državnom Parlamentu, i to od početka ovog mjeseca ako SDA nastavi opstruirati imenovanje novog Vijeća ministara. U tom slučaju izostala bi zasjedanja parlamentarnih domova, kao i konkretan rad parlamentarnih povjerenstava.
Ipak, to ne dovodi u pitanje ustavne nadležnosti i djelovanje Vijeća ministara, čega su očito svjesni i u SDA, čiji je kadar već šest mjeseci u “dodatnom mandatu” predsjedatelja ove institucije. Ističu kako u svemu nema ništa sporno jer je svojedobno i Nikola Špirić 16 mjeseci bio u “tehničkom mandatu” kao prvi čovjek Vijeća ministara.
Ono što ni SDA ne može osporiti je umanjeni politički legitimitet sadašnjeg Vijeća. Slično je i s Vladom FBiH koja također nema ustavna ni zakonska ograničenja do kada može funkcionirati u sadašnjem sazivu.
Usvajanjem proračuna za ovu godinu stvoreni su uvjeti i za normalno financijsko djelovanje u ovoj godini pa ni s te strane ne postoji poseban pritisak da se nova Vlada uspostavi što prije. Vlada se, kako njezini čelnici sami ističu, suzdržava od predlaganja novih zakona i drugih važnih odluka jer ne znaju postoji li parlamentarna većina koja bi stala iza takvih odluka.
A hoće li i kakva parlamentarna većina na federalnoj razini postojati, ovisi o političkom dogovoru o programu buduće vlasti. Njega trebaju dogovoriti hrvatski i bošnjački partneri koje predvode HDZ BiH i SDA.
No, kako o osnovnim pitanjima, kao što je reforma izbornog zakonodavstva i legitimno predstavljanje, postići dogovor sa strankom kao što je DF, koja bi mogla biti bošnjački partner SDA u vlasti?
