Neusklađenost cijena i mjesečnih primanja, što je odlika bosanskohercegovačkog ekonomskog sivila koje se prelijeva na novčanike velikog broja žitelja, visoki izdaci ukupnog proračuna za prehranu, kao i politička neizvjesnost i česte krize koje uvjetuju nezahvalnu gospodarsku situaciju, a time i nizak životni standard, neuralgične su točke koje bi trebale biti u fokusu reformskih procesa koji čekaju BiH na putu prema EU, piše Večernji list.
Ilustrativan je pritom podatak koji jasno oslikava u kojoj se poziciji BiH trenutačno nalazi. Naime, rezultati Europskog programa usporedbe cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP) pokazuju da je BDP po stanovniku u Bosni i Hercegovini, izražen u standardu kupovne moći, u 2022. iznosio tek 35 posto prosjeka zemalja Europske unije, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku izražena u standardu kupovne moći, u istoj godini, iznosila 41 posto prosjeka Europske unije.
Dok je BDP uglavnom pokazatelj razine gospodarske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja alternativni je pokazatelj koji je bolje prilagođen za opis materijalne dobrobiti kućanstava.
Uz to, neusklađenost primanja i cijena osnovnih prehrambenih namirnica najbolje je moguće uočiti i na prosjecima unutar ukupnog kućnog proračuna, pa je tako ranije objavljeno da bh. kućanstvo u prosjeku troši oko 40 posto na hranu i bezalkoholna pića, dok je u Europskoj uniji taj prosjek na oko 14,3 posto.
Sve navedene karakteristike životnog standarda u BiH ipak bi se trebale mijenjati nabolje, a razlog su reforme koje će BiH morati provesti ako želi osjetiti sve prednosti i blagodati novog Plana rasta.
Iako je BiH za sada propustila priliku koristiti sredstva iz ovog Plana, a koja za BiH iznose oko 1,08 milijardi eura, to ne znači da ne treba inzistirati na provedbi reformi kako bi se bh. gospodarstvo što je moguće više uvezalo s jedinstvenim tržištem Europske unije.
Ekonomska konvergencija ključna je za približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, uz napomenu kako razina konvergencije između partnerskih zemalja zapadnog Balkana i Europske unije trenutačno ne napreduje dovoljno brzo, s prosječnim BDP-om po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći za zapadni Balkan između 30 i 50 posto prosječnog BDP-a po stanovniku u Uniji.
Treba podsjetiti kako je integracija s jedinstvenim tržištem Europske unije bila glavni pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile Uniji. Jasno je vidljiv pozitivan utjecaj na BDP i visinu prihoda određene zemlje nastalog kao rezultat integracije s jedinstvenim tržištem EU-a.
A koje bi prednosti sa sobom nosila integracija u jedinstveno tržište Europske unije, najbolje oslikava popis aktivnosti koje čekaju i BiH, a čijim bi ispunjavanjem poslovna zajednica u zemlji dobila značajne mogućnosti za lakše i učinkovitije plasiranje svojih roba i usluga ne tržište koje obuhvaća oko 447 milijuna stanovnika.
Prva aktivnost ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istodobno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem, je slobodno kretanja roba, a nakon toga i usluga i radnika.
Uz to, za BiH bi se otvorio i pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) koje bi omogućilo brži, jednostavniji, jeftiniji i na koncu učinkovitiji bezgotovinski transfer sredstava između pravnih i fizičkih osoba u BiH i SEPA području u valuti euro.
Nadalje, za BiH bi se otvorila i mogućnost olakšavanja cestovnog prijevoza, a što je osobito bitno iz vizure izvozno orijentiranih poduzeća, a, uz to, dio aktivnosti vezao bi se uz energetiku, odnosno integraciju i dekarbonizaciju energetskih tržišta.
Uz jedinstveno digitalno tržište, kao i integraciju u industrijske lance opskrbe, bh. ekonomiji bi se otvorio prostor značajnog rasta, a što bi za posljedicu imalo i podizanje životnog standarda, odnosno zaustavljanje iseljavanja i drugih negativnih demografskih trendova.
Vrisak.info
