Telefoni nisu prestajali zvoniti u brojnim središnjicama političkih stranaka ovoga petka, prvog dana predizborne kampanje za lokalne izbore koji će se održati 6. listopada, a razlog je ulazak u operativni dio procesa koji se mjesecima ranije pažljivo pripremao. U sljedeća nešto više od četiri tjedna stranke i kandidati bit će solidan dio vremena na terenu, među biračima, prenoseći im ključne odrednice svojih izbornih programa, ojačavajući baze, ali i pokušavajući pridobiti pozornost i podršku onih neodlučnih, tražeći potporu za novi mandat u tijelima lokalne samouprave. Pojedini trgovi gradova u BiH već su oblijepljeni brojnim plakatima s kojih poznata, ali i prvi put viđena lica pozivaju potencijalne birače da upravo njima daju glas, navodi Večernji list BiH.
Niz lokalnih zajednica
Uvidom u mjesta koncentracije velikog dijela političke energije u strankama vidljivo je kako je fokus na nekoliko gradova i općina u kojima se lome koplja, traži svaki glas, pokušava nadmudriti protivnika. U pogledu stranaka sa srpskim predznakom SNSD Milorada Dodika pred sobom će imati nekoliko oporbenih stranaka koje nisu postigle ujedinjenje, no analitičari smatraju kako će biti prilično zanimljivo gledati razvoj i rasplet situacije u gradovima kao što su Banja Luka, Bijeljina, Teslić, Trebinje… Kod Bošnjaka pak vidljivo je kako će ovi lokalni izbori dodatno produbiti antagonizme i jaz na relaciji SDA/DF – stranke “trojke”, a, očekivano, najveća politička borba vodit će se za sarajevske gradske općine. Kod Hrvata pak HDZ BiH ima najpovoljniju situaciju te već u ovom trenutku šest osiguranih načelničkih pozicija uslijed činjenice da njihovi kandidati neće imati suparnika. Riječ je o Neumu, Ravnom, Kreševu, Ljubuškom, Posušju i Kupresu. U ostatku BiH još je šest lokalnih zajednica u kojima srpski i bošnjački kandidati neće imati suparnike.
S druge strane, za hrvatsku nacionalnu politiku definiranu kroz rad i djelovanje Hrvatskog narodnog sabora osobito će biti važno na ovim izborima zadržati osvojene pozicije u nekim nacionalno mješovitim općinama poput Novog Travnika i Viteza, ali pokušati i dobiti nove, a tu se prvenstveno misli na Jajce, u kojemu sada postoji realna mogućnost da Hrvati dobiju načelnika, kao i Busovaču i Uskoplje. U potonjem slučaju u utrci su tri kandidata, a od toga dva iz redova bošnjačkih političkih opcija, što pojačava izglede hrvatskom kandidatu u borbi za načelničku poziciju. Kada je riječ o Jajcu, ista situacija – dva su bošnjačka kandidata, i to aktualni načelnik Edin Hozan te Redžo Kurić, koji je izbor “trojke”, dok je Božana Bilandžija iz HDZ-a BiH.
U Busovači također postoje realne šanse da Hrvati dobiju poziciju načelnika, odnosno u tom slučaju načelnice – Ivana Smoljo kandidatkinja je HDZ-a BiH, dok je Asim Mekić kandidat SDA. Izgledi su porasli i u Fojnici, gdje su tri bošnjačka i jedan hrvatski kandidat, odnosno kandidatkinja Mirjana Golub, a u tom kontekstu treba uputiti na protekle lokalne izbore kada su u utrci bila tri kandidata (dva bošnjačka i jedan hrvatski), a razlika između pobjedničkog bošnjačkog kandidata i onog hrvatskog, koji je zauzeo drugo mjesto, bila je 1533 glasa. U brojnim nacionalno mješovitim sredinama hrvatske stranke nastupaju zajedno, kako u vidu potpore zajedničkim kandidatima za načelnika tako i u pogledu lista za općinska vijeća.
poster
U sredinama s većinski hrvatskim stanovništvom za očekivati je nadmetanja više hrvatskih stranaka, primjer su Tomislavgrad, Livno, Rama, Široki Brijeg, Čapljina, Odžak, Orašje… U kontekstu Mostara vidljivo je riječ o primarnom gradskom središtu u kojemu hrvatske stranke nastoje ostvariti što bolji rezultat, što pak valja promatrati i kroz prizmu činjenice da je riječ o višenacionalnoj sredini u kojoj se na poseban način promatraju politički odnosi Hrvata i Bošnjaka, a gradonačelnik bira neizravno kroz Gradsko vijeće.
Kandidati i stranke
Kada pak govorimo o tehničkim detaljima ovogodišnjih lokalnih izbora, Središnje izborno povjerenstvo potvrdilo je kako je proces ovjere političkih subjekata i kandidata završen, s ukupno 26.089 ovjerenih kandidata, među kojima su 10.983 žene. Također je zaključen središnji birački popis koji uključuje 3,400.204 birača, uključujući 44.789 birača koji glasuju izvan BiH. Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine dr. Irena Hadžiabdić istaknula je ključne aspekte predstojeće kampanje u skladu s Izbornim zakonom BiH. Tijekom ovog razdoblja politički subjekti, uključujući 296 ovjerenih političkih stranaka, koalicija, lista neovisnih kandidata i neovisnih kandidata, imat će pravo slobodno se kretati i voditi kampanju diljem zemlje, uz osiguranu podršku mjerodavnih tijela.
Vrisak.info
