Zbog mogućih ozbiljnih posljedica koje bi mogle proizaći iz primjene izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kao i zbog retroaktivne primjene izmjena i dopuna Zakona o MIO-u, skupina zastupnika u Federaciji BiH zatražila je ocjenu ustavnosti spornih odredbi. Uz to, predloženo je i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio njihovu primjenu do konačne odluke.
Prije izmjena, osobe koje su, primjerice, navršile 65 godina života i imale najmanje 15 godina staža, imale su pravo na minimalnu mirovinu u iznosu od 666,76 KM. Novim člankom 81. uvodi se drugačiji način obračuna pa oni s do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu manju od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, što trenutno iznosi oko 434 KM, piše Faktor.
Važno je naglasiti da mnogi radnici koji rade od 1996. godine do danas, iako je riječ o gotovo 30 godina rada, imaju tek 16, 17 ili 20 godina staža jer im poslodavci nisu uplaćivali doprinose. Često su bili prisiljeni birati između rada “na crno” i gubitka posla. Dok poslodavci za takve propuste nisu snosili posljedice, sada se negativne posljedice prenose na radnike koji su radili za niske plaće i bez prijave. Među predstavnicima umirovljenika postoje podijeljena mišljenja o zahtjevu za ocjenu ustavnosti i retroaktivnoj primjeni zakona.
Podijeljena mišljenja među umirovljenicima
“Mislim da će Ustavni sud odbiti apelaciju jer se u Republici Srpskoj ovaj model primjenjuje već 30 godina. Logično je da koliko tko uplaćuje, toliko i dobije. Sada treba tražiti sustavno rješenje kroz socijalnu zaštitu kako bi se određena pitanja uredila”, rekao je Haso Halilović, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH i predsjednik Saveza umirovljenika Tuzlanskog kantona.
Dodao je kako ne vidi problem u retroaktivnoj primjeni zakona.
Izmjene i dopune Zakona o MIO-u usvojene su 23. siječnja u Domu naroda Parlamenta FBiH, ali se primjenjuju od 1. siječnja. Time se otvorilo pitanje statusa osoba koje su u mirovinu otišle između 1. i 23. siječnja – jesu li umirovljene prema novim pravilima i koliko ih je obuhvaćeno člankom 81., koji im donosi niže mirovine nego prema ranijem zakonu.
“I ti ljudi koji su otišli u mirovinu od 1. do 23. siječnja imaju povećanje općeg boda. Na kraju, postoji niz pitanja o kojima treba sjesti i razgovarati s Vladom i zakonodavcima. Nelogično mi je da netko tko je glasao za zakon sada ulaže apelaciju, to mi djeluje pomalo smiješno”, kazao je Halilović.
Naglasio je i da predstavnici umirovljenika nisu tražili ovakav način izmjene članka 81.
Upozorenja na posljedice za radnike
S druge strane, svoje viđenje iznio je i Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH i predstavnik Saveza umirovljenika Zeničko-dobojskog kantona.
“U potpunosti podržavam apelaciju zastupnika na članak 81. Zakona o MIO-u jer ćemo imati ozbiljne probleme. Ništa nije završeno, tek je počelo. Uzmimo primjer Zeničko-dobojskog kantona. Imate radnike iz Krivaje iz Zavidovića, Zenicatransa, Željezare Zenica, tri rudnika… riječ je o tisućama radnika kojima staž i doprinosi nisu redovito uplaćivani, i to ne njihovom krivnjom nego krivnjom menadžmenta tih poduzeća i federalnih vlada. Je li netko razmišljao o tim ljudima? Jesu li oni krivi što nemaju staža koliko su radili”, rekao je Trakić.
Vrisak.info
