Blokada računa Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) i obustava pristojbi od strane EUROCONTROL-a ozbiljno su ugrozili poslovanje ove državne institucije.
Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se problem ne riješi u dogledno vrijeme, posljedice mogle biti dugoročne, utječući ne samo na zračni promet, već i na ukupnu ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Sindikat BHANSA-e upozorio je na ozbiljne posljedice koje bi daljnje blokade rada ove agencije mogle imati na cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Oblasni kontrolor letenja Armin Fazlić istaknuo je kako bi ograničenja u radu utjecala na svakodnevni život građana, od otkazanih letova i kašnjenja pošiljki iz inozemstva do nesigurnosti za zaposlenike BHANSA-e.
Predsjednik Udruge kontrolora letenja u BiH Suad Kukić naglasio je važnost zračnog prometa za ekonomiju zemlje, posebno istaknuvši podatak da kroz sarajevski aerodrom godišnje prođe milijun putnika. Upozorio je da bi eventualna obustava prometa teško pogodila turizam i širu gospodarsku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Mostarska zračna luka, koja posljednjih godina bilježi rast prometa, očekuje ove godine između 75 i 80 tisuća putnika, čime bi nadmašila rekorde iz 2012. godine. Ravnatelj Zračne luke Mostar Marko Đuzel kazao je kako zasad nisu dobili obavijest o mogućoj obustavi prometa, ali vjeruje da je posljednja odluka Vijeća ministara prvi korak ka rješenju problema. “Definitivno nam je olakšanje i nadam se da će se naći rješenje, točnije čvrsto sam uvjeren i vidim da rukovodstvo na tome radi”, izjavio je Đuzel.
Potraživanje slovenskog Viaducta od Republike Srpske je opravdano, no situacija s blokadom BHANSA-e donosi potencijalne nove opasnosti za BiH, s obzirom na to da je u tijeku još nekoliko međunarodnih arbitraža, a svaki idući potraživač duga mogao bi ponovno ugroziti zračni promet.
Stručnjak za zračni promet iz Hrvatske Alen Šćuric upozorio je da bi Bosna i Hercegovina bez BHANSA-e izgubila oko pola milijuna preleta i 23 tisuće slijetanja godišnje. “Prelijetanje bi se moglo preživjeti, jer bi zrakoplovne kompanije letjele preko Srbije ili Hrvatske, ali slijetanje u BiH znači da nekih 2,5 milijuna putnika više ne bi moglo koristiti zračne luke u zemlji”, rekao je Šćuric.
Dodao je kako agencije za zračni promet Hrvatske i Srbije ne bi odmah mogle preuzeti obveze BHANSA-e jer nemaju dovoljno ljudi i resursa za kontrolu tolikog zračnog prostora, te bi Bosna i Hercegovina, ako izgubi zračni promet, ostala blokirana godinama.
“Zamislite nepovjerenje koje bi zrakoplovne kompanije imale prema BiH. Budite sigurni da se, nakon prekida prometa, sve linije ne bi obnovile, jer kompanije zbog frustracija i važnosti kontinuiteta često svoje kapacitete prebacuju na druga tržišta”, upozorio je Šćuric.
Očuvanje stabilnosti zračnog prometa u Bosni i Hercegovini postaje ključno pitanje, s obzirom na njegovu neposrednu povezanost s gospodarstvom i turizmom.
Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajna blokada mogla imati ozbiljne ekonomske posljedice, osobito jer su tri od četiri međunarodne zračne luke smještene u Federaciji BiH, dok je samo jedna u Republici Srpskoj.
Vrisak.info
