U Maloj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru održava se treća po redu panel diskusija u organizaciji Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) povodom 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma, prenosi HMS.
Krovna tema diskusije je „Dekonstituiranje Hrvata i pretvaranje FBiH u bošnjački entitet“ u okviru koje članovi Stručnog tima IDPI-ja Milan Sitarski i Ivan Vukoja održavaju uvodna izlaganja: „Petritschevi amandmani – bošnjačko preuzimanje DNPFBiH, Predsjednika i Vlade FBiH“, uvodničar Sitarski i „Legitimnost članova Predsjedništva BiH i slučaj Sejdić-Finci“, uvodničar Vukoja.
Na panelu se prvi obratio Milan Sitarski koji je kazao da originalni Washingtonski i Daytonski sporazumi, te Ustav BiH, definiraju konstitutivnost naroda i poimence tituliraju konstitutivne narode.
Kako je bio ustrojen Dom naroda Parlamenta FBiH?
Raščlanjujući složenost pojma konstitutivnost naroda Sitarski kaže da on podrazumijeva njihovu jednakopravnost, a ta jednakopravnost – legitimno političko predstavljanje svakoga od njih.
“Na tim je načelima ustrojen DNPFBiH (Dom naroda Parlamenta FBiH – ne Dom entiteta ili kantona!). Sukladno tomu, bilo je osigurano legitimno političko predstavljanje Hrvata u FBiH koja je izvorno zamišljena, napravljena i nazivana bošnjačko-hrvatska federacija”, rekao je Sitarski.
Dajući povijesni presjek panelist kaže da se u DN PFBiH biralo po 30 izaslanika Hrvata i Bošnjaka, što je osiguravalo proporcionalno, reprezentativan, kako je istaknuo, i legitimno zastupanje svih građana koji pripadaju bošnjačkom narodu u Bošnjačkom klubu i hrvatskom narodu u Hrvatskom klubu DNPFBiH. Srbi i Ostali su bili zastupljeni u tom Domu razmjerno njihovom udjelu u stanovništvu FBiH.
-Pri kandidiranju i izboru najviših nositelja izvršne vlasti FBiH bila je nužna suglasnost polovice izaslanika, dakle apsolutne većine, i u Bošnjačkom klubu i u Hrvatskom klubu DNPFBiH. Stoga je bilo nemogućne izabrati izvršnu vlast FBiH suprotno političkoj volji apsolutne većine legitimnih predstavnika Hrvata kao konstitutivnog naroda, navodi Sitarski.
Petritschevi amandmani deformirali karakter Doma naroda PFBiH
Član Stručnog tima IDPI-a podsjeća da je, međutim, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch je 2002. godine amandmanski izmijenio Ustav FBiH i Izborni zakon BiH na način da je potpuno deformirao karakter Doma naroda Parlamenta FBiH kao sredstva osiguravanja pune jednakopravnosti Hrvata s Bošnjacima u FBiH, te legitimnog predstavljanja oba naroda.
-Njegove su izmjene bile usmjerene izravno na otvaranje mogućnosti da izaslanici koje su izabrali kantonalni zastupnici za koje su glasovali Bošnjaci postave cjelokupnu izvršnu vlast FBiH potpuno neovisno o političkoj volji većine izaslanika koje su izabrali kantonalni zastupnici za koje su glasovali Hrvati, kaže Sitarski
To brisanje Hrvata kao konstitutivnog naroda u FBiH, kako kaže Sitarski, izvršeno je pomoću tri ključne izmjene:
• S 30 na 17
Najprije, Bošnjački i Hrvatski klub svedeni su na po 17 izaslanika. Uslijed toga, reprezentativnost tih klubova se smanjila. Ukoliko bi prije te izmjene neki izaslanik bio izabran protivno volji vlastitog konstitutivnog naroda, on bi činio 3,33% svog kluba, a poslije izmjene 5,88%.
• Iz svakog kantona po 1
Kao da to nije bilo dovoljno remećenje proporcionalnosti i legitimnosti predstavljanja konstitutivnih naroda, uvedena je i obveza izbora po jednog izaslanika svakog od konstitutivnih naroda iz svake županije, neovisno o njezinom nacionalnom sastavu. To znači da se, primjerice u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde bira jedan delegat Hrvatskog kluba DNPFBiH, usprkos činjenici što u tom kantonu žive 24 Hrvata. Tih 24 Hrvata čine 0,005% od ukupnog broja Hrvata u FBiH, a njihov predstavnik čini 5,88% Hrvatskog kluba. Očito je, naravno, da je za tih 24 Hrvata potpuno nemogućno izabrati svog zastupnika u kantonalnoj skupštini i da je hrvatski izaslanik iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde izraz bošnjačke izborne volje. Zastupljenost Hrvata koji jednostavno nisu u mogućnosti izabrati svog izaslanika je, dakle, 1176 puta veća od njihovog udjela u ukupnoj populaciji hrvatskog naroda u FBiH.
• Jedna polovica na jednu trećinu – s 15 na 6
Osim toga, većina u svakome od klubova nužna za kandidiranje izvršne vlasti FBiH svedena je s polovice na jednu trećinu. To u praksi znači da je do tad za izbor Predsjednika, Dopredsjednika i Vlade FBiH bila nužna suglasnost 15, a od tad 6 izaslanika u Hrvatskom klubu. Točno onoliko hrvatskih delegata u DNPFBiH (6) koliko mogu izabrati zastupnici kantonalnih skupština za koje su glasali Bošnjaci.
Kako je Federacija BiH postala bošnjački nacionalni entitet?
Sitarski najproblematičnijom vidi posljednju točku s ovo popisa jer je, kako navodi, njena svrha bošnjačko preuzimanje Hrvatskog kluba u Domu naroda PFBiH, a time i cijelog Doma naroda PFBiH. Uzročno-posljedično time bošnjačka većina preuzima Predsjednika i Dopredsjednika FBiH kao i Vladu FBiH što znači pretvaranje FBiH u bošnjački nacionalni entitet.
-Poslije Petritschevih amandmana i izmjena, zastupnici kantonalnih skupština za koje su glasovali Bošnjaci mogu izabrati 15 od 17 bošnjačkih izaslanika, 12 od 17 srpskih, 5 od 7 izaslanika Ostalih i 6 od 17 hrvatskih. Bošnjacima je potrebna kontrola upravo nad 1/3 izaslanika u Hrvatskom klubu da bi pri izboru izvršne vlasti mogli kontrolirati i cijeli Hrvatski klub i DNPFBiH u cjelini. Pored toga, oni od ukupnog broja izaslanika (58), biraju 38, plastično je pojasnio Sitarski.
Panelist objašnjava da je pri kandidiranju Predsjednika i dva Dopredsjednika FBiH amandmanima uvedena zajednička lista koja se formira uz potporu najmanje 1/3 (umjesto polovice) izaslanika svih klubova.
“S obzirom da pri njihovom izboru, kao i izboru Vlade FBiH kojoj mandat daje Predsjednik i Dopredsjednici, supremaciju ima Zastupnički dom s bošnjačkom većinom, mehanizam kandidiranja Predsjednika i Dopredsjednika u klubovima je jedina obrana jednakopravnosti naroda u FBiH. Zato Bošnjaci od donošenja spomenutih amandmana mogu formirati Vladu FBiH bez niti jednog legitimnog predstavnika Hrvata, Srba i Ostalih. Time je FBiH postala de facto bošnjački entitet”, rekao je Sitarski.
Član stručnog tima IDPI-a podsjeća da je izvorni Washingtonski, odnosno Daytonski sporazum jamčio strankama s hrvatskim izbornim legitimitetom, ne samo sudjelovanje u Vladi FBiH, nego i paritetnu zastupljenost s bošnjačkim predstavnicima te donošenje odluka konsenzusom.
“Nakon Petritschevih amandmana, može se dogoditi da svi Hrvati u BiH glasaju za jednu stranku ili koaliciju, a da ona ne bude u Vladi FBiH. Ako i uđu u Vladu FBiH, Hrvati mogu maksimalno imati 5 od 17 mjesta, a umjesto konsenzusom bošnjačkih i hrvatskih predstavnika koji je vrijedio do Petritscha, odluke na Vladi se donose prostom većinom koja je uvijek bošnjačka – Bošnjaci imaju 8 ministara, plus premijera, a redovito izaberu/imenuju i sva tri srpska člana Vlade FBiH”, istaknuo je Sitarski.
Vrisak.info
