“Raditi je sudba čovjeka na tlu”, spominje se u Homerovoj Ilijadi. Obilježavamo Međunarodni praznik rada – 1. svibnja, a kako je većina velikih stvari proteklih stoljeća krenula iz Amerike tako su i radnički prosvjedi koji su bili preteča Međunarodnog praznika rada krenuli iz te zemlje, piše Večernji list BiH.
Bilo je to 1. svibnja 1886. kad je u sukobima s policijom u Chicagu poginulo više radnika, a osmero ih osuđeno nasmrt. Tog dana upaljen je alarm za poštivanje radničkih prava. Od tog vremena kvalitetno smo se udaljili, ako ništa vremenski. Ali u načelu, otada je prošlo 158 godina i malo je reći da se mnogo više očekivalo oko uređenosti tržišta rada.
Nekadašnji radnici
Kad je BiH u pitanju, daleko smo od najrazvijenijih zemalja. Rad se ne vrednuje u dovoljnoj mjeri, ali rijetki podižu glas zbog toga. Oni koji rade kod privatnika strahuju da će ostati bez posla pa će rijetki ovog 1. svibnja na ulice. Mi smo odlučili provjeriti kakvo je stanje s onima koji su nekoć bili radnici i koji su pomogli ovoj zemlji da stane na noge. Nažalost, umjesto da pričaju pohvalno o ovim vremenima, da uživaju u pravom smislu riječi u trećoj dobi, oni jedva spajaju kraj s krajem. Sve ih je više koji rade na crno kako bi nešto i zaradili. Radi se o umirovljenicima.
Redžo Mehić i Ivo Kožul kao predsjednici Saveza udruga umirovljenika u Federaciji BiH bore se za bolje sutra ove populacije i treba im skinuti kapu jer konstantno upozoravaju na probleme i traže rješenja, nude ih donositeljima odluka, vode stalne borbe… Gospodina Mehića pitali smo u kakvom raspoloženju umirovljenici dočekuju ovogodišnji 1. svibnja, Međunarodni praznik rada. – Iskreno govoreći, lako mi je razgovarati s vama s obzirom na vašu širinu, obrazovanje i s obzirom na to da pratite kompletnu situaciju, a kad pogledate situaciju, ona je inače tmurna – kaže nam u uvodu teksta Mehić. Zatim nastavlja zbog čega je to tako. – Velika neizvjesnost vlada na svim poljima. Veliko je nezadovoljstvo kod ljudi, pa tako i kod ove populacije. Doduše, mi smo u težoj situaciji jer su u pitanju godine i siromaštvo. Takvo je i raspoloženje – ističe Mehić. Kaže i kako je mali broj ljudi među umirovljenicima koji je na neki način zadovoljan, prvenstveno socijalnim stanjem, a zatim i zdravstvenim itd. Mehić i Kožul nedavno su potpisali sporazum s ravnateljem Federalnog zavoda MIO za pomoć u liječenju i rehabilitaciji teško bolesnih i najugroženijih umirovljenika u Federaciji BiH.
poster
– Naši savezi pokušavaju amortizirati to sve. Federalna Vlada je takva kakva jest, čini neke napore, ali, pošteno govoreći, nisu u toj mjeri vidljivi. Ne ide nam na ruku ni politička ni ekonomska situacija. Prošlogodišnji parametri na temelju kojih se vrši usklađivanje mirovina nisu nam nikako išli na ruku, to je ovaj indeks potrošačkih cijena; i bruto domaći proizvod je posebno nizak, a na temelju toga se vrši usklađivanje pa smo kolega Kožul i ja pokušali pregovarati. Vlada, premijer i resorni ministar financija kaže da su u duhu zakona postupili, a zakon kao takav nije nam išao na ruku s tim odrednicama pa smo pod hitno tražili izmjenu i dopunu zakona, posebno onu koja regulira ovo pitanje usklađivanja mirovina – govori nam Mehić. Velika su očekivanja bila, a i sada su, da će se u nekoj mjeri nešto promijeniti, da će se dogoditi neki veći zaokret i da će mirovine biti povećane da donekle amortiziraju snažan rast cijena koji je krenuo od početka pandemije 2020. pa preko ratova i svih drugih događaja koji su u međuvremenu stvorili probleme na globalnoj razini. Povećanje mirovina, nažalost, ne ide tako lako, a svjestan je toga i Mehić.
– To je dug proces, treba proći Vladu pa onda na Parlament i zato smo kao alternativu uzeli dopunu zakona za koju tražimo da ide u proceduru, neki oblik pomoći kao što je uradila susjedna Hrvatska kako bi tim ljudima olakšala staračke dane. Očekivati je, ali nekih obećanja nema, mi ćemo biti uporni i naša su težišta na ta dva kolosijeka – izmjene i dopune zakona i jednokratna pomoć… – ističe Redžo Mehić, čovjek koji nastoji olakšati život umirovljenicima u Federaciji BiH, a i samome sebi jer pripada toj populaciji.
Unaprijed smo mu čestitali Međunarodni praznik rada jer su ta populacija i on dali veliki doprinos tome da se rad vrednuje, međutim, došlo je neko novo doba u kojem se rad itekako obezvrjeđuje, a život umirovljenika svodi na preživljavanje.
Najniža mirovina
Najniža mirovina koja je iduća na isplati iznosit će 573,79 KM i bit će veća za 8,61 KM u odnosu na mjesec prije. To su iznosi od kojih se, očito, samo u BiH može živjeti…
Vrisak.info
