Jedna od ekonomskih specifičnosti u Bosni i Hercegovini, a napose u Federaciji BiH, postojanje je nekoliko lokalnih zajednica, odnosno općina i gradova koji, unatoč značajno manjem broju stanovnika, ostvaruju gospodarske rezultate koji ih svrstavaju u sam vrh, uz bok velikim gradskim središtima.
Večernji list analizirao je podatke Porezne uprave Federacije BiH o registriranom prometu fiskalnih uređaja na području FBiH za prosinac 2025. iz kojih je vidljivo kako se u društvu “velikih”, poput Sarajeva, Tuzle, Mostara i Zenice, nalaze i lokalne zajednice sa značajno manjim brojem stanovništva poput Širokog Brijega, Tešnja ili Visokog.
Odgovor koji bi objasnio ovakvu pojavu svakako je predmet brojnih ekonomskih analiza i sinteza, no najjednostavnije objašnjenje krije se u snazi lokalnog gospodarstva, koje onda generira i značajniji životni standard.
Tko predvodi po fiskalnom prometu
Uvidom u promet fiskalnih uređaja na prostoru Federacije vidljivo je kako prvih deset mjesta zauzimaju Ilidža, Novi Grad Sarajevo, Sarajevo Centar, Tuzla, Mostar, Tešanj, Zenica, Novo Sarajevo, Široki Brijeg i Visoko, a u kojima je u samo jednom mjesecu potrošnja premašila 3,8 milijardi maraka.
Uvjerljivo prvo mjesto već dulje vrijeme drži Ilidža, koja je u prosincu zabilježila gotovo 581,2 milijuna maraka fiskalnog prometa, dok se na drugom mjestu nalazi Novi Grad Sarajevo s evidentiranim prometom od 562 milijuna maraka. Slijedi Sarajevo Centar s evidentiranim prometom od 445,3 milijuna maraka, dok je Tuzla na četvrtom mjestu s od 415,3 milijuna maraka. Na petom se mjestu pozicionirao Mostar s prometom od gotovo 411,8 milijuna maraka.
Drugi dio ljestvice najbogatijih donosi neke od općina i gradova koji su značajno manji po broju stanovnika od ostatka društva. Tako je na 6. mjestu Tešanj s respektabilna 365,3 milijuna maraka, slijedi Zenica s 324,9 milijuna maraka, dok je na osmom mjestu Novo Sarajevo s prometom od 297,7 milijuna maraka. Deveto drži Široki Brijeg s fiskalnim prometom od čak 213,3 milijuna maraka, a ljestvicu zatvara Visoko s visoka 204 milijuna maraka.
Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, na dan 31. prosinca 2025. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 110.286 fiskalnih uređaja putem kojih je u prosincu 2025. godine evidentiran ukupan promet u iznosu od 7 milijardi i 127,8 milijuna maraka, piše Večernji.ba. U odnosu na 31. prosinca 2024. godine, broj fiskalnih uređaja veći je za 4623, a evidentirani promet u prosincu 2025. godine veći je u odnosu na prosinac 2024. godine za 503,974.563,10 KM.
Fiskalni promet kao pokazatelj razvijenosti
Fiskalni promet jedna je od stavki koje su ilustracija razvijenosti gospodarske aktivnosti, ali i životnog standarda jedinica lokalne samouprave, no valja skrenuti pozornost i na indeks razvijenosti koji je, prema tumačenju Federalnog zavoda za programiranje razvoja, kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih socioekonomskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne samouprave (JLS) i županija.
Indeks razvijenosti – kriteriji i metodologija
Za izradu indeksa razvijenosti županije i jedinica lokalne samouprave u Federaciji koriste se sljedeći indikatori: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, stupanj zaposlenosti, kretanje stanovništva, udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu, kao i stupanj obrazovanja radne snage.
Indikator “prihodi od poreza na dohodak po stanovniku” koristi se kao aproksimacija dohotka koji je uprihodovan tijekom godine po stanovniku na teritoriju JLS ili županije. Računa se kao odnos ukupnog iznosa naplaćenih poreza koji su tijekom jedne fiskalne godine platili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području županije, odnosno jedinice lokalne samouprave za koje se vrši izračunavanje, i broja stanovnika koji žive na području županije, odnosno jedinice lokalne samouprave.
Stupanj zaposlenosti računa se kao odnos ukupnog broja zaposlenih na području županije, odnosno JLS, i radno sposobnog stanovništva na području županije, odnosno općine i grada u godini za koju se radi indeks razvijenosti. Kretanje stanovništva se računa kao odnos procijenjenog broja stanovnika na području županije, odnosno jedinice lokalne samouprave u godini za koju se radi indeks razvijenosti, i broja stanovnika županije, odnosno jedinice lokalne samouprave, prema rezultatima posljednjeg službenog popisa stanovništva. Za izračun ovog indikatora koriste se podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu računa se kao odnos broja stanovnika sa 65 godina i više na području županije, odnosno JLS-a, i procijenjenog ukupnog broja stanovnika županije, odnosno općine i grada. Konačno, stupanj obrazovanja radne snage računa se kao odnos broja stanovnika sa srednjom školom i višom razinom obrazovanja i radne snage (zaposleni i nezaposleni) na razini županije, odnosno jedinica lokalne samouprave, u godini za koju se radi indeks razvijenosti. Za izračun ovog indikatora koriste se podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Skupine prema indeksu razvijenosti
Skupinu 1 po indeksu razvijenosti čine Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća.
Skupinu 2 čine većinom JLS-ovi koji su glavni gradovi županija, tj. Grad Mostar, Grad Tuzla, Grad Široki Brijeg i Grad Goražde. Zatim, općine Doboj Jug, Hadžići, Čitluk, Tešanj i Ilijaš također su u ovoj skupini.
Vrisak.info
