Središnje izborno povjerenstvo sutra će, po svemu sudeći, donijeti odluku o raspisivanju općih izbora za nedjelju, 2. listopada ove godine, čak i unatoč tome što nisu definirane odredbe o načinu biranja izaslanika za federalni Dom naroda u Izbornome zakonu, a zbog čega bi moglo doći do produbljivanja političke krize u zemlji, piše Večernji list BiH. Kako stoji u najavi sjednice, uz raspisivanje odluke o izborima, SIP bi trebao donijeti i prijedlog naputka o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za opće izbore 2022. te zaključivanju središnjeg biračkog popisa sa stanjem na dan 3. svibnja u 24 sata, piše Zoran Krešić za Večernji list.
Šest “za”, jedan “protiv”
Očekuje se da suglasnost na ove i niz drugih tehničkih dokumenata dadne šest od sedam članova SIP-a, osim Vlade Rogića koji je na dosadašnjim sjednicama u nekoliko navrata upozoravao na problematično nepostojanje odredbi Izbornoga zakona te tvrdio kako ne postoji zakonski temelj za provedbu izbornih rezultata. A to zapravo znači i da onda nema uvjeta za održavanje zakonitog izbornog procesa. No, unatoč takvim tvrdnjama hrvatskih političkih predstavnika u BiH, ali i Republici Hrvatskoj, bošnjački dužnosnici te predstavnici najvažnijih administracija iz međunarodne zajednice podupiru održavanje izbora najesen kako se to definira Izbornim zakonom. Time su ponajprije predstavnici američke i administracija zemalja članica Europske unije praktično zatajili vlastiti stav oko potrebe izmjene Izbornoga zakona. Upravo su njihovi predstavnici u Vijeću za provedbu mira u BiH (PIC), koje upravlja radom Ureda visokog predstavnika, tražili u prosincu da se neodgodivo provede presuda Ustavnoga suda BiH po apelaciji “Ljubić”.
– Poduzeti konkretne korake kako bi se omogućilo neometano odvijanje općih izbora 2018. godine i realizacija rezultata ovih izbora. Kao neposredan prioritet, odluka Ustavnog suda BiH od 1. prosinca 2016. godine (predmet “Ljubić”), koja se konkretno odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda FBiH, mora se provesti, a ne dodatno problematizirati tako da se kombinira s političkim zahtjevima. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira također podržava napore za usklađivanje izbornog sustava s odlukama Europskog suda za ljudska prava – navedeno je tada u zaključcima PIC-a. Iako presuda nije provedena, izbori su svejedno održani sljedeće godine. Prijeporna je tada bila, kao i sada, činjenica da nije definirano na koji način SIP može popuniti klubove triju konstitutivnih naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba te ostalih.
Naime, Ustavni sud izbrisao je preciznu distribuciju mandata, ali i rečenicu o tome da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz reda svakoga naroda ako je takav izabran u županijskoj skupštini. Čak iako se zakonom navodi da SIP može “usklađivati” mandate iz pojedinih županija, istina je kako ovo državno tijelo nema osnovnu, zakonsku raspodjelu mandata koju bi onda moglo prilagođavati s obzirom na promjene koje su nastale na posljednjem popisu pučanstva. Pitanje je zapravo kako će se sadašnji saziv SIP-a, čija se zakonitost također još uvijek preispituje, postaviti prema naputku koji je ovo tijelo u drukčijem sastavu donijelo prije četiri godine, kada su rezultati popisa pučanstva 2013. godine uzeti kao mjerodavni. Ili će pak primijeniti popis iz 1991. koji omogućuje dodatne manipulacije. SIP je i ranije odlučio primijeniti odredbe iz Ustava Federacije BiH koje se tiču izbora po jednoga izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda iz svake od deset županijskih skupština.
Ustavotvorac, tumač…
To ova državna institucija zadužena za organiziranje i provedbu zbora, a tvrde to čak i početnici pravnici, nije nikako mogla napraviti. SIP je, uz poticaj međunarodnih autoriteta, naime svojim napucima protumačio i “proveo” nepostojeće odredbe Izbornog zakona, presudu Ustavnoga suda BiH, ali i odredbe Ustava Federacije BiH. I unatoč tome što je SIP preuzeo na sebe svu odgovornost, pa čak i tumačiti njihove odluke, Ustavni sud BiH oprao je ruke od njegova naputka tvrdeći kako nisu nadležni ocjenjivati pravne akte niže od zakona.
Što apsolutno ne stoji. Ovogodišnji bi izbori, nakon propasti razgovora o izbornoj reformi, nejasnih uvjeta za održavanje i najave bošnjačkih stranaka da će Hrvate poslati u oporbu, mogli biti uvod u novu krizu s dalekosežnim posljedicama.
Vrisak.info
