Zakovana je odluka da će Središnje izborno povjerenstvo (SIP) na sjednici u utorak 8. svibnja donijeti odluku o održavanju općih izbora, koji su inače predviđeni za listopad ove godine, što političkim čelnicima bošnjačkih i hrvatskih stranaka ostavlja vrlo kratak rok za postizanje dogovora, piše Večernji list BiH.
Iako su stajališta zbog bošnjačkog uguravanja ultimativnih zahtjeva, koji su posve suprotni presudi Ustavnog suda u slučaju “Ljubić”, sada ekstremno udaljena, američka veleposlanica Maureen Cormack i posebni predstavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark odlučili su pokušati napraviti iskorak.
Uništava BiH
To samo pokazuje kako se strani diplomati više brinu o stabilnosti Bosne i Hercegovine nego pojedini političari u ovoj zemlji koji negiraju vlastiti Ustav, presude Ustavnoga suda BiH, ali i višestoljetnu tradiciju koja je svakoga puta kada se dogodilo narušavanje završavala na vrlo ružan način.
Sinoćnji nastavak razgovora također je bio jedan od poteza u tome pravcu. Najavljeno je da će se ovi razgovori intenzivirati sljedećih dana, tako da bi političarima, koji su uživali u produljenim prvosvibanjskim praznicima, predstojeći vikend mogao biti radni. Predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član državnog vrha rekao je kako je optimist da se ipak dogovor može postići.
– Uvijek sam pozitivan prema sastancima. Vrijeme nam lagano istječe, ali pokušat ćemo unutar FBiH naći neki konsenzus – rekao je Čović. I vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić jasno je ocijenio kako “jednostavni” građanski model države kakav zagovaraju bošnjačke stranke vodi urušavanju BiH.
– Tko god potiče navedenu građansku opciju, ide za uništavanjem BiH u njezinoj multietničnosti – rekao je kardinal Puljić za portal Dnevnik.ba.
Srušen paritet
Točke prijepora poznate su, a mogućnost postizanja dogovora posve je poremećena prijedlozima bošnjačkih stranaka SDA, SDP-a BiH, DF-a i SBB-a BiH. Jedan od temeljnih stupova kompromisa u Washingtonskom sporazumu, kojim je 1994. okončan rat između Hrvata i Bošnjaka, odnosio se na Dom naroda. Prije toga međunarodna je uprava, mijenjajući ove dokumente, posve narušila balans između Hrvata i Bošnjaka.
Naime, do 2000. izborni propisi i pravila nisu omogućavali mogućnost makinacija, a kasnije i diskriminiranje Hrvata. Sve je kulminiralo 2002. godine kada je tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, a što je danas evidentno, ovjerio podjelu BiH na srpski i bošnjački dio te Hrvate ostavio da se pokušaju boriti za vlastita prava uz višestruko brojnije narode. Ukinut je paritet u Vladi jer su do tada Hrvati imali po osam ministara i zamjenika, kao i koncenzus u odlučivanju. Sve to dovelo je do toga da u Vladi Federacije BiH danas bošnjačke stranke i njihovi dužnosnici doslovno mogu donijeti sve odluke bez da se Hrvate, ali i Srbe išta pita, čak iako nisu legitimni predstavnici toga naroda. Nije slučajno da su sada bošnjačke stranke zamislile udariti na Dom naroda, doslovno ga ukinuti ili pak pretvoriti u posve nevažnu instituciju te provesti bošnjakizaciju FBiH.
