Uvođenje neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine izazvalo je brojne rasprave među političkim liderima, poslodavcima i građanima.
Iako mnogi podržavaju ovu odluku kao korak ka poboljšanju radničkih prava, sve veći broj općina i gradova traži izuzeće od ove mjere, što je potaknulo Vladu FBiH da pokrene izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovine.
Odavno postoji priča da bi se u FBiH mogla uvesti dozvola rada od 16 nedjelja tijekom ljetne sezone, što je sličan model onome koji je na snazi u Hrvatskoj.
Nedavno je uvođenje određenog broja radnih nedjelja komentirao i premijer FBiH Nermin Nikšić.
Nikšić je kazao kako su mišljenja podijeljena, ali da je pripremljen tekst izmjena zakona koji će donijeti promjene kada je u pitanju neradna nedjelja, prenosi Večernji list.
– Smatram da smo učinili mnogo za one ljude i njihove obitelji koji godinama nisu imali priliku okupiti se na neradni dan, osim, možda, kad je praznik, te da treba iskoristiti sva pozitivna iskustva koja postoje u regiji.
Resorno ministarstvo je pripremilo tekst izmjena zakona u kojem se predviđa otprilike 16 nedjelja tijekom godine na koje će se moći raditi, plus da lokalne sredine odrede još dvije nedjelje koje su njima bitne zbog nekih događaja – rekao je.
Radnici i sindikati izražavaju nezadovoljstvo ovim prijedlogom. Smatraju da se time radnicima oduzimaju već stečena prava. Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine u Federaciji BiH, za Faktor kaže da su u prvim razgovorima s Federalnim ministarstvom trgovine doslovno prepisali model iz Hrvatske, gdje je dopušteno izuzeće za 16 radnih nedjelja godišnje.
– Tada nam je rečeno na sastanku, s obzirom na to da je to doneseno uz pregovore s Vladom, Udrugom potrošača i poslodavcima, da ta opcija ne odgovara poslodavcima iz sektora trgovine. Jedan od njihovih glavnih motiva za sudjelovanje u pregovorima bio je zahtjev da se donese sustavno rješenje na razini Federacije BiH jer smo već imali niz općina u kojima je na snazi bila neradna nedjelja, što je u praksi predstavljalo problem kompanijama – kazao je Beširović.
Smatra kako je trenutačni prijedlog korak unatrag jer su radnici već izvjesno razdoblje imali pravo na slobodne nedjelje.
– To je na neki način izravno oduzimanje prava i mi nismo za takvo rješenje. S druge strane, cijelo vrijeme smo se nadali da će se ovim zakonom otvoriti i pitanje rada za praznike i nedjeljom te da će sljedeći korak biti izmjena Zakona o radu. Očekivali smo da će se utvrditi znatno veća dnevnica za rad u te dane s obzirom na to da zakon već predviđa izuzeća za određene djelatnosti poput cvjećarnica, benzinskih crpki i slično – naglašava Beširović.
Dodaje da bismo tek s izmjenama Zakona o radu, kada bi dnevnica za rad nedjeljom i praznicima bila najmanje tri puta veća, mogli govoriti o kompromisnim rješenjima.
– Sve ostalo smatramo da je riječ o izravnom oduzimanju prava – zaključuje Beširović.
Neradna nedjelja donijela je gužve i rast u prometu na benzinskim crpkama. A mnoge od njih u svoj asortiman uvele su nove proizvode kako bi zadovoljile sve veći broj kupaca nedjeljom.
Federalno ministarstvo trgovine i tome želi stati na kraj te je donijelo pravilnik koji donosi važne izmjene. Naime, benzinske crpke mogu prodavati isključivo neprehrambene i sitne prehrambene proizvode u tvorničkom pakiranju, do 1 kg i do 5 litara, koji se mogu izravno konzumirati (grickalice, pića, žvakaće gume, sladoled i sl.). Zabranjena je prodaja hrane koja zahtijeva posebne uvjete čuvanja i/ili obradu (meso, jaja, kava, ulje, brašno, hrenovke itd.).
Dopuštena je prodaja tiska, autoopreme, putnih potrepština, duhana, higijenskih proizvoda i dodataka za putnike.
U asortiman prodavaonice na benzinskoj crpki ne ulazi hrana koja prema posebnim propisima zahtijeva posebne uvjete čuvanja i izlaganja na policama, koja ne smije biti izložena izvoru kontaminacije, teških metala i otrovnih plinova, a koristi se u svakodnevnoj prehrani ljudi upotrebom u kućanstvu.
Pod sitnim industrijskim prehrambenim proizvodima u tvorničkom pakiranju podrazumijevaju se prehrambeni proizvodi koji su u tvorničkom pakiranju do 1 kg i do 5 l te se mogu izravno konzumirati bez dodatne termičke, mehaničke ili neke druge obrade (proces pečenja, kuhanja, mljevenja i sl. nije dopušten).
Prehrambeni proizvodi koji se ne mogu izravno konzumirati i zahtijevaju dodatnu obradu prije konzumiranja (brašno, tjestenina, ulje, riža, meso, jaja, hrenovke, kava – instant, mljevena i u zrnu i sl.) ne mogu se ni prodavati na benzinskim crpkama.
Ministarstvo trgovine FBiH: Propisano što se može prodavati na benzinskim pumpama
Vrisak.info
