Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini bilježi se porast broja oboljelih od raka. Ovo je za “Avaz” potvrdio prof. dr.sc. Semir Bešlija, predstojnik Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, dodajući da je ovaj rast zabrinjavajući.
Stupanj proširenja
– Posljednjih desetak godina bilježi se porast novooboljelih od šest-sedam posto. Broj novooboljelih od malignih bolesti u skladu je s podacima dostupnim u zapadnom svijetu. Zahvaljujući napretku dijagnostike i sve većoj uspješnosti u liječenju zloćudnih bolesti, ulazimo u kontekst koji zapadni svijet ima već duže vrijeme – rekao je dr. sc. Bešlija.
Tijekom posljednje tri godine, dodao je dr. Bešlija, broj onkoloških intervencija koje se obavljaju na Klinici premašuje 100.000 i u tom smislu spadamo u red velikih onkoloških centara. Dnevno se u Klinici za onkologiju liječi od 500 do 550 pacijenata.
– Jedan od osnovnih problema s kojima se susrećemo u svakodnevnom radu je stadij bolesti, odnosno veličina i opseg raširenosti zloćudne bolesti, koji je u našoj zemlji puno lošiji u odnosu na prosjek EU. Kada je riječ o tome koji je rak najrašireniji, u muškoj populaciji to su pluća, debelo crijevo, prostata, a kod žena dojke i debelo crijevo – istaknula je dr. Bešlija.
U BiH će, navela je doktorica, svaki četvrti muškarac oboljeti od maligne bolesti do 75. godine života, dok je ta vjerojatnost manja kod žena te će svaka peta žena oboljeti od maligne bolesti do 75. godine života. Procjenjuje se da će do 2035. godine svaki drugi čovjek na planetu do kraja života bolovati od neke maligne bolesti. Postotak izlječenja u Bosni i Hercegovini je oko 50 posto i mnogo je lošiji nego u zemljama zapadnog svijeta.
Nema registra
– Mi smo jedina zemlja u Europi, ne govorim o EU, koja nema nacionalni registar malignih bolesti, jedini u Europi nemamo programe promicanja preventivnih aktivnosti, poput prestanka pušenja , konzumacija alkohola, održavanje optimalne tjelesne težine, ažuriranje tjelesnog vježbanja i zdrav način života. Mi smo jedina zemlja koja nema optimiziran plan liječenja. Naš plan, govorim za FBiH, koji je dobro napisan, ali nikad implementiran, istekao je 2020. godine i nikad nije donesen novi – kaže dr. sc. Bešlija.
Na kraju, dodaje, jedina smo država u Europi koja, isključivo zbog samozadovoljstva i lijenosti onih koji odlučuju, nema nikakav program da se novac od trošarina za duhan i alkohol odvoji i usmjeri u prevenciju, rana dijagnoza i liječenje malignih bolesti.
Dva pristupa
Dva su pristupa u liječenju bolesnika s malignom bolešću. Prvi uključuje lokalno liječenje koje se provodi kirurškim zahvatima. Drugi je tretman zračenjem. Trend u oba pristupa je povećati preciznost intervencije i smanjiti toksičnost uzrokovanu postupcima. Drugi uključuje primjenu sistemskih terapija koje sustavno utječu na bolest, a osiguravaju se primjenom kemoterapije, hormonske terapije, ciljanih terapija i imunoterapije.
– Prevencija podrazumijeva neke mjere, a to je da ne smijemo pušiti, imati prekomjernu tjelesnu težinu, vježbati, raditi genetske testove ako postoji povijest bolesti u obitelji. Programi ranog otkrivanja iznimno su važni. Na primjer, želim naglasiti da se rak vrata maternice apsolutno može spriječiti. Kada bi svaka žena jednom godišnje išla ginekologu i kada bismo tinejdžerice cijepili protiv virusa koji uzrokuje rak, za pet godina to bi bila klinički nepoznata zloćudna bolest. Nažalost, u našoj zemlji po broju umrlih od malignih bolesti rak vrata maternice je na četvrtom mjestu – rekla je dr. Bešlija, navodi Avaz.ba.
Vrisak.info
