Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ozbiljno razmatra mogućnost intervencije u Izborni zakon BiH kako bi se omogućilo održavanje općih izbora u listopadu 2026. godine uz primjenu novih tehnologija – prvenstveno skenera i biometrijske identifikacije birača, doznaje Raport iz više izvora bliskih Uredu visokog predstavnika (OHR).
Iako su se u javnosti nedavno pojavile informacije da bi Schmidt mogao nametnuti rješenja koja odgovaraju modelu HDZ-a BiH za izbor člana Predsjedništva BiH, Raportovi izvori tvrde da Schmidt trenutno nema takve namjere. Njegov fokus je, kažu, isključivo na izmjenama koje se odnose na zaštitu integriteta izbornog procesa.
Intervencija i na proračun?
”Razmatraju se modeli prema kojima bi u Izborni zakon BiH bilo precizno uneseno da se od sljedećih općih izbora u BiH na svim biračkim mjestima obavezno primjenjuju skeneri, biometrijska identifikacija birača i videonadzor”, navodi izvor.
Podsjećaju kako je ranijim Schmidtovim izmjenama Izbornog zakona uvođenje tehnologije bilo obavezno samo kao pilot-projekt u ograničenom broju općina, i to samo za jedan izborni ciklus. Sada bi nova odredba važila za sve buduće izbore u cijeloj zemlji i na svim biračkim mjestima.
Međutim, čak i ako Schmidt donese takvu odluku, ona ne bi bila provediva bez financijskih sredstava. Prema ranijim procjenama Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, za uvođenje novih tehnologija potrebno je oko 112 milijuna KM.
Središnje izborno povjerenstvo BiH je još početkom godine informiralo Parlamentarnu skupštinu BiH i nadležne institucije o svim aspektima tehnoloških rješenja i njihovoj važnosti za poštenije izbore. Unatoč tome, Vijeće ministara BiH i ministar financija iz SNSD-a, Srđan Amidžić, ignorirali su zahtjeve SIP-a, pa u ovogodišnjem proračunu nisu predviđena sredstva za te namjene.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Predsjedništvo BiH još nije usvojilo državni proračun jer ne pristaju na prijedlog Amidžića i Vijeća ministara – posebno zbog načina na koji je predviđena isplata duga u aferi ”Viadukt”. Parlament BiH još nije ni razmatrao proračun, pa samim time nije bilo ni mogućnosti da se kroz amandmane osiguraju sredstva za nove tehnologije.
Ostaje pitanje financija
Izvori Raporta tvrde da bi Schmidtova intervencija mogla uključivati i odluku koja bi odmah stupila na snagu, kojom bi se ekspresno osigurala financijska sredstva za ”potpunu provedbu mjera usmjerenih na jačanje integriteta i transparentnosti izbornog procesa”.
Dok se u javnosti sve više govori o mogućoj Schmidtovoj intervenciji, postavlja se i pitanje hoće li on čekati ishod sjednice Doma naroda zakazane za 17. srpnja, na čijem je dnevnom redu prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, koji je Zastupnički dom usvojio još u prosincu prošle godine. Riječ je o prijedlogu zastupnika Nenada Grkovića (Za pravdu i red), kojim se također predviđa uvođenje novih tehnologija.
Ipak, članovi Kolegija Doma naroda BiH Nikola Špirić i Dragan Čović taj su zakon na dnevni red stavili tek u travnju ove godine, iako ga je Zastupnički dom dostavio još 19. prosinca prošle godine tražeći hitnu proceduru.
U Zastupničkom domu BiH jedino su SNSD i HDZ BiH bili protiv uvođenja novih tehnologija u izborni proces, no prijedlog je ipak prošao uz 23 glasa za. U Domu naroda BiH te dvije stranke ne mogu same blokirati usvajanje zakona, no upitno je hoće li se o toj točki uopće raspravljati.
Čak i ako zakon bude usvojen, to ne znači da su automatski osigurana sredstva za provođenje novih tehnologija.
Kako osigurati sredstva
Stoga, tvrde izvori, sve je izvjesnija Schmidtova odluka kojom bi se osigurala sredstva kako bi SIP BiH mogao što prije krenuti u postupke javne nabave.
Kako doznaje Raport, o Izbornom zakonu BiH i izbornom procesu početkom ovog tjedna u Sarajevu su raspravljali i članovi Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) na razini veleposlanika, na redovnom mjesečnom sastanku.
Na tom sastanku, kako navode, SIP BiH dobio je punu podršku za svoj višemjesečni rad na prijedlozima i dokumentima koji se odnose na tehničke izmjene Izbornog zakona i provedbu preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a (ODIHR).
Vrisak.info
