Sarajevo, Mostar, Tuzla, ali i Široki Brijeg, Tešanj i Čitluk – vrh ljestvice najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH mnoge bi iznenadio uslijed činjenice da su među najrazvijenijima i općine koje su višestruko manje od velikih gradova, no onima koji prate ekonomsku sliku, a osobito životni standard koji je posljedica razvijene poslovne zajednice, takvo što i nije pretjerano neobično, piše Večernji list BiH.
Pet skupina
Večernji list imao je uvid u istraživanje Federalnog zavoda za programiranje razvoja koji je izradio svojevrsnu kartu ekonomske razvijenosti općina i gradova te ju sažeo u dokument “Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji”, a za potrebu izrade indeksa razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Federaciji koristilo se pet pokazatelja: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, stupanj zaposlenosti, kretanje stanovništva, udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu te stupanj obrazovanja radne snage. S obzirom na prisutnost velikog broja institucija, kao i sjedišta brojnih kompanija, očekivano, na vrhu su sarajevske gradske općine, kao i općine koje mu izravno gravitiraju – općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad Sarajevo, Novi Grad Sarajevo te Vogošća. Slijedi Doboj-Jug, a potom Mostar te Tuzla. Na 11. mjestu je Široki Brijeg, a u društvu najrazvijenijih 15 su Grad Goražde (12. mjesto), Čitluk (13. mjesto), Tešanj na 14. te Hadžići na 15. mjestu. Indeks razvijenosti upućuje na to da je klaster visoko razvijenih jedinica lokalne samouprave (JLS) vezan uz glavni grad BiH Sarajevo. Prvu skupinu po indeksu razvijenosti čine upravo sarajevske općine, dok drugu čine većinom JLS-ovi koji su glavni gradovi županija, tj. Grad Mostar, Grad Tuzla, Grad Široki Brijeg, Grad Goražde i Grad Bihać, kao i općine Doboj-Jug, Čitluk, Tešanj, Hadžići i Ilijaš. U treću skupinu ubrajaju se Zenica, Vitez, Grude, Visoko, Banovići, Gračanica, Neum, Kreševo, Posušje, Lukavac, Živinice, Kiseljak, Usora, Jablanica, Kakanj, Gradačac, Travnik, Ljubuški, Novi Travnik, Konjic, Doboj-Istok, Bugojno, Čapljina, Kupres, Žepče, Srebrenik, Breza, Maglaj, Busovača, Livno i Fojnica. U četvrtu skupinu spadaju Olovo, Jajce, Donji Vakuf, Orašje, Zavidovići, Vareš, Stolac, Kalesija, Tomislavgrad, Bosanska Krupa, Cazin, Gornji Vakuf – Uskoplje, Odžak, Sanski Most, Prozor, Bosanski Petrovac, Kladanj i Velika Kladuša. U petu skupinu ubrajaju se Ravno, Domaljevac-Šamac, Drvar, Ključ, Bužim, Glamoč, Foča, Čelić, Pale, Teočak, Sapna, Bosansko Grahovo i Dobretići.
poster
Indikatori
Navedeni podaci uglavnom korespondiraju i s pokazateljima koje objavljuje Porezna uprava Federacije BiH, a tiču se potrošnje registrirane putem fiskalnih uređaja. Indikator je to životnog standarda stanovništva, a u istim je pokazateljima moguće zaključiti kako se među velikim gradovima, poput Sarajeva, Tuzle i Mostara, nalaze i manji, poput Širokog Bijega i Tešnja, što pak jasno progovara o snazi poslovne zajednice u tim gradovima. No, za potrebe istraživanja Federalnog zavoda za programiranje u obzir je uzeto više elemenata.
Primjerice, prihodi od poreza na dohodak po stanovniku koriste se kao aproksimacija dohotka, koji je uprihodovan tijekom godine po stanovniku na teritoriju jedinice lokalne samouprave ili županije. Računa se kao odnos ukupnog iznosa naplaćenih poreza koje su tijekom jedne fiskalne godine platili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području županije odnosno jedinice lokalne samouprave za koju se vrši izračunavanje i broja stanovnika koji žive na području županije odnosno jedinice lokalne samouprave.
Za izračun ovog indikatora koriste se podaci Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i podaci Federalnog zavoda za statistiku o procijenjenom broju stanovnika. U ovaj pokazatelj ne ulaze prihodi ako za njih nije uplaćen porez na dohodak.
Stupanj zaposlenosti računa se kao odnos ukupnog broja zaposlenih na području županije, odnosno općina i gradova i radno sposobnog stanovništva u godini za koju se radi indeks razvijenosti. Za izračun ovog pokazatelja koriste se podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Kretanje stanovništva računa se kao odnos procijenjenog broja stanovnika na području županije odnosno jedinice lokalne samouprave u godini za koju se radi indeks razvijenosti i broja stanovnika županije odnosno jedinice lokalne samouprave prema rezultatima posljednjeg službenog popisa stanovništva. Za izračun ovog pokazatelja koriste se podaci Federalnog zavoda za statistiku. Udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu računa se kao odnos broja stanovnika sa 65 godina i više na području županije odnosno općina i gradova i procijenjenog ukupnog broja stanovnika županije odnosno jedinice lokalne samouprave. Stupanj obrazovanja radne snage računa se kao odnos broja stanovnika sa srednjom školom i višom razinom obrazovanja i radne snage (zaposleni i nezaposleni) na razini županije odnosno jedinica lokalne samouprave u godini za koju se radi indeks razvijenosti. Svi elementi zajedno čine temelj za zaključak o razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave.
Vrisak.info
