Parlamentu Federacije BiH prijeti deložacija iz zgrade u Ulici Hamdije Kreševljakovića 3 u Sarajevu u kojoj zasjeda od osnivanja, od 1996. godine, piše Večernji list BiH.
Poziv preko pravobranitelja
Ako u idućih 30 dana Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH s Gradskom upravom Sarajeva ne postigne dogovor o korištenju prostorija u upravnoj zgradi bivšeg DPO-a (Društveno-političkih organizacija) na Skenderiji, Grad Sarajevo će poduzeti potrebne mjere i radnje ulaska u posjed na temelju presude Županijskog suda u Sarajevu od 14. ožujka ove godine kojom je odbačena žalba Pravobraniteljstva BiH na odluku da se kao vlasnik spomenute nekretnine uknjiži Grad Sarajevo, jasno je navedeno u dopisu koji su ovih dana Parlamentu FBiH uputili Grad Sarajevo i gradski pravobranitelj Admir Jusufbegović. Time je presuda Županijskog suda postala pravomoćna, a Gradu Sarajevu potvrđeno je pravo upisa vlasništva nad cjelokupnom zgradom čije prostorije trenutačno dijeli sa službama obaju domova Parlamenta Federacije BiH i u kojoj od osnutka zasjeda najviše zakonodavno tijelo u Federaciji BiH. U pokušaju osporavanja Gradu Sarajevu da se upiše kao vlasnik upravne zgrade DPO-a, Parlament Federacije BiH preko Pravobraniteljstva BiH pozivao se na odredbe Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH koji je donio visoki predstavnik.
U članku 1. ovog zakona jasno je navedeno na koju se vrstu imovine odnosi, među ostalim i na nekretninu na koju je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH do 31. prosinca 1991. godine. Unatoč jasnoj odredbi zakona kojom je obuhvaćena zabrana raspolaganja i upravnom zgradom DOP-a, Grad Sarajevo s gradonačelnicom Benjaminom Karić svjesno pokreće postupak uknjižbe prava vlasništva nad nekretninom te postupak kršenja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH privodi kraju. Ono što nije dopušteno drugima, primjerice vlastima u Republici Srpskoj, koje su na stalnoj meti sarajevskih medija i međunarodnih predstavnika zbog pokušaja da državnu imovine uknjiže kao imovinu entiteta, dopušteno je Gradu Sarajevu i gradonačelnici Benjamini Karić, koja je odmah po dolasku na ovu dužnost počela s uknjižbom nekretnine na Skenderiji na Grad Sarajevo.
Pismo visokom predstavniku
S ovakvim potezima gradskih vlasti i gradonačelnice Karić visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta pismeno je upoznao krajem studenoga prošle godine i Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Povod dopisu koji je Martinović uputio Schmidtu bilo je osiguranje uvjeta za neometan rad Parlamenta FBiH, kojem je smetnja bila upravo odluka o uknjižbi zgrade na Grad Sarajevo, koja je u međuvremenu postala pravomoćna. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH, kao najvišeg zakonodavnog tijela, također se pozvao na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Grad Sarajevo i gradonačelnica Karić, kao i pravosuđe u Sarajevskoj županiji, nastavili su s kršenjem odredbi ovog zakona te su u konačnici doveli u pitanje rad zakonodavne vlasti u Federaciji BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt nije se očitovao o ovom pitanju, ni zbog očiglednog kršenja Zakona o privremenom raspolaganju državnom imovinom, a ni na dopis predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislava Martinovića u kojem ga je upozorio na to.
Je li Benjamini Karić dopušteno ono što drugim nije ili je Grad Sarajevo s njom kao gradonačelnicom na čelu izuzet od zakona koje donosi visoki predstavnik u BiH? Šutnja Ureda visokog predstavnika u BiH i izostanak bilo kakve reakcije, pa i zakonom kažnjivog neprovođenja odluka visokog predstavnika, navode upravo na ovakve zaključke.
Vrisak.info
