– Turizam je u svim svojim ključnim stvarima pao preko 60 posto, a sami prihodi, noćenja, odnosno dolasci turista pali su za oko 90-95 posto u 2020. godini. Odmah iza turizma je uslužni sektor u transportu, koji je pao preko 30 posto u svim ključnim pokazateljima. Slijedi industrijska proizvodnja, koja je u BiH pala sedam do osam posto, zatim promet u maloprodaji preko osam posto, uvoz je pao 13 posto, a izvoz 16 posto. Sve su to određeni pokazatelji koji daju indikacije da će na kraju godine društveni bruto proizvod vjerojatno biti negdje između 9,5 i 10 posto u padu – naveo je Šantić.
Ni sama Gospodarska komore FBiH nije bila pošteđena, pa su u toj asocijaciji bili prisiljeni smanjiti plaće zaposlenih za 30 posto.
– Mi kao asocijacija koja okuplja tvrtke u Federaciji BiH kroz razna udruženja, točnije njih 21, dijelimo sudbinu realnog sektora, kako u poslovanju, tako i u plaćama. Imali smo određenih problema, ali pokušavamo krizno upravljati jer to je jedini način da pravilno i adekvatno odgovorimo na ovu krizu – kazao je Šantić.
Moramo biti zadovoljni onim što imamo
Komentiraju odgovor na korona-krizu Šantić je podsjetio da je Gospodarska komore FBiH na samom početku pandemije organizirala neformalni stožer gospodarstvenika s ciljem pomoći domaćem gospodarstvu.
– Vlada FBiH je u prvom mahu reagirala onoliko koliko je mogla, u početku svi skupa nismo bili zadovoljni, ali tu je više razloga poput samog šoka zbog pandemije, neimanja planova, nepripremljenosti na takve krizne situacije i slično. Međutim, Vlada ubrzo reagira, nakon toga dolaze i takozvani “korona zakoni” te se negdje tamo u listopadu, studenome 2020. godine Vlada konsolidirala, prikupila novčana sredstva sa svih računa i podračuna u Federaciji, napravila i jamstveni fond te ubrizgala sredstva prvo u tvrtke koje se bave izvozom, transportne tvrtke i tvrtke koje se bave turizmom, i mislim da svi u ovom trenutku moramo biti zadovoljni onim što imamo, jer to je naša realnost – kazao je Šantić.
BiH je, dodao je, nerazvijena zemlja koja nema fondove kojima raspolaže Europska unija i koja sebi u ovom vremenu ne može dopustiti “mega lockdowne” poput Njemačke i drugih razvijenih zemalja u Uniji.
– Mi zato imamo neke blaže lockdowne, plešemo i balansiramo s pandemijom koronavirusa i imamo nadu da će nas, kroz procijepljenost i stečeni imunitet, ovaj virus polovicom 2021. godine pustiti na miru i da ćemo se vratiti na staro normalno, te da nam u 2022., a pogotovo 2023. godini slijedi oporavak – istaknuo je Šantić.
Pandemija zaustavila reforme
Prvi čovjek Gospodarske komore FBiH nada se kako će se i u ovoj krizi otvoriti neke prilike.
– Imamo i u svijetu i u Bosni i Hercegovini tih primjera da su određene tvrtke i sektori prepoznali šansu u tim krizama. Što se tiče reformi, mi smo već u 2019. godini zajedno s poslodavcima FBiH krenuli u izradu nekih reformskih agendi. Vlada je u tom trenutku imala sluha, ali pandemija koronavirusa to je zaustavila. Vjerojatno ćemo nakon pandemije ponovno imati sve dokumente na stolu, vidjeti kolika je šteta načinjena i možda redefinirati reformsku agendu za naredno razdoblje – kazao je Šantić.
Što se tiče budućeg djelovanja i planova Gospodarske komore FBiH, Šantić je naveo kako će se, sve dok se situacija ne normalizira, nastaviti raditi komorski posao koji se može raditi bez fizičkog kontakta.
– To su online konferencije, razni seminari i edukacije s manjim brojem ljudi i uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Vjerojatno ćemo sredinom ove godine ponovno aktualizirati naš projekt “Kupujmo domaće” i probat ćemo to nekako napraviti kroz jednodnevne sajmove po županijskim centrima u Federaciji ako nam epidemiološka situacija bude dopuštala. Promociju domaćih proizvoda proteklih godina radili smo na međunarodnim sajmovima i sajmovima u BiH, ima određenih najava da će sajmovi krenuti s održavanjem u drugoj polovici ove godine, pa ćemo vidjeti – kazao je Šantić.
Vrisak.info
