Svake godine u svijetu gotovo 800.000 ljudi počini samoubojstvo, koje je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu među osobama starosti od 15 do 29 godina. U Bosni i Hercegovini je, prema podacima Federalne uprave policije, u prvom polugodištu 2018. godine na području FBiH evidentirano 112 samoubojstava, što je povećanje broja za 2 u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, piše Večernji list BiH.
Problem javnog zdravlja Samoubojstva su, navodi se u izvješću FUP-a, gledajući po spolnoj strukturi, počinila 84 muškarca i 28 žena. Svako samoubojstvo je tragedija koja utječe na obitelji, ali i zajednice i čitave zemlje, te ima dugotrajne posljedice na ljude koji ostaju nakon umrlog. Valja naglasiti kako su samoubojstva ozbiljan problem javnog zdravlja, koji se dokazno može spriječiti pravodobnim i isplativim intervencijama.
I u ovom segmentu “crnih statistika” svoj udio nose i moderne tehnologije. Za razliku od ranijih godina, kada nije bilo povezanosti u mjeri kojoj je ima sada, kada je samoubojstva u velikoj mjeri bilo teško ili nemoguće spriječiti, sada je situacija bitno drukčija. Česti su primjeri takozvanih najavljenih samoubojstava, izravnih ili neizravnih, primjerice preko društvenih mreža. Stručnjaci kažu kako je to ustvari vapaj za pomoć te naglašavaju da se takvi pokušaji, najave ili ponašanja koja ukazuju da bi netko mogao takvo što uraditi, ne smiju zanemariti. Jer, dalje navode stručnjaci, vremena su se uvelike promijenila. Iako je povezanost preko tehnologije sve veća i lakša, ljudi su, upravo suprotno tome, sve otuđeniji i usamljeniji. Posebno to vrijedi u zemljama gdje se loše živi, gdje nema perspektive…
Ranije je razlog za samoubojstvo bila neimaština, danas beznađe. Naravno, razloga za očajnički čin ima još. Ucjene, dugovi, neuzvraćena ljubav, neizlječiva bolest… Prevladava muški spol U broju realiziranih samoubojstava prevladava muški spol, s omjerom zastupljenosti 2,5 puta više nego kod žena. U ukupno realiziranim samoubojstvima u FBiH najzastupljenija je dobna skupina od 50 do 54 godine života – s 12%. Slijedi je skupina 75 – 79 godina s 10,9%. Što se tiče sprječavanja i prevencije samoubojstava, država treba razviti ili ojačati sveobuhvatnu strategiju prevencije samoubojstava, no, isto tako, svatko može dati svoj doprinos. Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH poručuju kako je život dragocjen i ponekad nesiguran. Nikada ne treba podcijeniti nečije namjere, čak i natuknice o samoubojstvu.
Ti ljudi trebaju znati da nisu sami. Treba otvoreno razgovarati, biti dostupan za podršku i pomoć. Također, treba dopustiti drugima da se osjećaju na sigurnom i s osobom od povjerenja, gdje će biti shvaćeni, bez ismijavanja. Ne ostavljajte dugo osobu koja daje naznake samoubojstva samu i ne ustručavajte se potražiti stručnu pomoć.
Vecernji.ba
