Ionako narušenim odnosima Europske unije i Rusije prijeti novo dramatično zaoštravanje. Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov rekao je jučer da je Rusija spremna prekinuti odnose s Europskom unijom ako Bruxelles nametne Rusiji nove sankcije zbog uhićenja ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog. To bi odnose između Rusije i Europe dovelo na najnižu razinu od konca hladnog rata s obzirom na to da ni nakon ruske aneksije Krima 2014. godine odnosi EU i Rusije nisu bili potpuno prekinuti.
Lavrov ponizio Borrella
Lavrov je zaprijetio Uniji prekidom odnosa u razgovoru za rusku televiziju Telegram. Odgovarajući na pitanje približava li se Rusija prekidu odnosa s Europskom unijom, Lavrov je odgovorio kako je Rusija na to spremna u slučaju da se EU odluči uvesti Rusiji sankcije koje će predstavljati rizik za rusko gospodarstvo.
– Ne želimo se izolirati od ostatka svijeta, ali ipak smo na to spremni. Ako želiš mir, moraš se pripremati za rat – poručio je iskusni ruski diplomatski veteran i jedan od najbližih suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina. Njegova glasnogovornica Marija Zaharova upozorila je “europske partnere” da ne posežu za brzopletim odlukama dodajući da će na svaku takvu odluku “neizbježno uslijediti proporcionalan odgovor”. Oštrina reakcije Moskve na najavu novih sankcija i prijetnja prekidom odnosa svjedoči o taktičkoj promjeni odnosa Moskve prema Bruxellesu s obzirom na to da je ruska strana sve od naglog pogoršanja europsko-ruskih odnosa od 2014. godine zbog ruske aneksije Krima, unatoč činjenici da je uzvratila Europi protusankcijama, stalno nudila Uniji dijalog i pokušavala komunikacijom s pojedinim članicama EU probiti diplomatsku izolaciju u kojoj se zemlja našla.
Ta je promjena barem jednim dijelom vjerojatno rezultat uspjeha ruskog cjepiva Sputnik V, koje je u okolnostima aktualnog rata za cjepivo postao snažno geopolitičko oružje u rukama Moskve, koje je zaslužno i za aktualnu radikalizaciju ruskih pozicija prema Uniji. Uspjeh Sputnika V nedvojbeno je velik politički uspjeh, koji će Rusija pokušati iskoristiti na političkom planu, osobito u odnosu prema EU, o čemu svjedoče primjer Mađarske, koja je jučer kao prva članica EU počela koristiti rusko cjepivo, ali i Austrije, Njemačke i još nekih članica Unije koje žele koristiti rusko cjepivo, dok je njemačka kancelarka Angela Merkel ponudila Putinu čak i “zajedničku proizvodnju” ruskog cjepiva.
Sve to jača ruske diplomatske pozicije. Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Andrej Nesterenko u nedavnom je u intervjuu Večernjem listu potvrdio da je Rusija spremna Uniji isporučiti 100 milijuna doza ruskog cjepiva u drugom tromjesečju, pa tako i Hrvatskoj, ali samo ako Hrvatska zatraži od Rusije cjepivo. Međutim, u slučaju prekida rusko-europskih odnosa, situacija će se u tom pogledu zakomplicirati iako nije teško pretpostaviti kako bi Kremlj i u tom slučaju mogao koristiti cjepivo da bi dogovorima i isporukama pojedinačnim zemljama pokušao razbiti jedinstvo Unije. Sve dosad se činilo da su nove europske sankcije Rusiji neizbježne, a sada treba vidjeti hoće li ruska otvorena prijetnja prekidom odnosa u slučaju novih sankcija promijeniti planove u Bruxellesu. Nove sankcije najavio je prije nekoliko dana šef europske diplomacije Josep Borrell najavljujući nakon povratka iz Moskve tvrđi stav prema Moskvi i ocjenjujući da ruska vlast postaje sve autoritarnija i da ne poštuje demokratsku vladavinu prava.
– Oni su nemilosrdni – kazao je Borrell prije nekoliko dana u Europskom parlamentu tvrdeći da Putinova vlast spaja ekonomske interese, vojsku i politički nadzor ne ostavljajući prostor za demokratsku vladavinu prava. U dosad najoštrijem govoru o Putinovoj vladavini koji se čuo na europskoj strani još od ruske aneksije Krima 2014. Borrell je kazao da se Rusija želi odvojiti od Europe i podijeliti zapadne zemlje. Čelni europski diplomat najavio je da će pripremiti nacrt novih sankcija protiv Rusije, o čemu će se uskoro raspravljati u Bruxellesu. Do zaoštravanja između Bruxellesa i Moskve dolazi nakon Borrellova prošlotjednog posjeta Moskvi, koji je završio fijaskom. Borrell je u Moskvi pozvao rusku stranu da oslobodi trenutačno najvećeg Putinova kritičara Navaljnog iz zatvora, no Borrellov ruski domaćin Lavrov iskoristio je Borrellov posjet da bi EU proglasio “nepouzdanim partnerom”, a vrhunac poniženja uslijedio je kada je Borrell za vrijeme posjeta, i to preko društvenih mreža, doznao da je Rusija protjerala troje europskih diplomata, njemačkog, švedskog i poljskog, zbog navodnog sudjelovanja u prosvjedima za oslobađanje Navaljnog.
Udar na gospodarstvo
Nove europske sankcije Rusiji trebale bi ciljati na najbliži Putinov krug i njegove suradnike, kojima je EU planirao nametnuti zabranu putovanja i zamrznuti imovinu. Francuska i Njemačka navodno su već dale zeleno svjetlo za nove sankcije. Iako ruski predsjednik Putin godinama minorizira posljedice europskih sankcija na rusko gospodarstvo, jasno je da sankcije oštro pogađaju slabašnu rusku ekonomiju, koja ovisi o izvozu energenata, što se odražava i na recentan pad standarda ruskog stanovništva, a to je i jedan od glavnih uzroka pada Putinove popularnosti u Rusiji. I to je ono što Putina vjerojatno zabrinjava puno više od Navaljnog, a to je i razlog zbog kojeg, o čemu svjedoči i Lavrovljeva prijetnja, želi pod svaku cijenu spriječiti nove sankcije EU.
Vrisak.info
