Prva točka prijepora koja će posve očito postati dio predizborne kampanje i očekivanog podizanja napetosti je rezolucija o Srebrenici. Usuglašena završna verzija rezolucije o genocidu u Srebrenici trebala bi se razmatrati na sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda sutra. Ova rezolucija ima za cilj proglasiti 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine, piše Večernji list BiH.
“Ceo svet protiv Srba”
Neki smatraju da je ova rezolucija ključna prilika za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici. S druge strane, postoje i protivnici rezolucije koji tvrde da ona može izazvati napetosti i komplicirati odnose u Bosni i Hercegovini. U svakom slučaju, ovo je važan trenutak za sjećanje na tragediju u Srebrenici i suočavanje sa strašnim događajima iz prošlosti. Rezolucija ima za cilj osuditi poricanje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine te potaknuti očuvanje činjenica i obrazovne programe kako bi se spriječilo iskrivljavanje povijesnih događaja.
Osim tek deklarativno iznesenih očekivanja, više je nego jasno da za dugi niz godina, a moguće nikada, ova rezolucija postigne onaj učinak na koji su ciljali njezini pojedini sponzori. Ponajprije zato što su se već pojavili komentari kako taj dokument pokušava ocrniti cijeli jedan narod – srpski, što većina sponzora dokumenta opovrgava, no ne i politički, ali i predstavnici “struke” iz političkoga Sarajeva smatraju kako usvajanje takvog dokumenta može posljedično voditi pokretanju međunarodnih mehanizama za ukidanje Republike Srpske. Takvi istupi u pravom su smislu glazba za uši vodećih političara iz Republike Srpske, ponajprije čelnika toga entiteta Milorada Dodika. On je već ustvrdio kako će usvajanje rezolucije definitivno pokopati Bosnu i Hercegovinu.
Prema njemu, rezolucija o Srebrenici onemogućava pomirenje dvaju naroda, a oni koji je podržavaju to čine iz špekulativnih razloga. To stvara dodatne napetosti u političkom kontekstu. Dodik i drugi protivnici rezolucije tvrde da odgovornost za zločine u Srebrenici treba individualno utvrditi. Prema njima, cijeli narod ne može biti označen kao genocidan, a inzistiranje na tome politička je manipulacija. Već se sada, očekivano, usvajanje ovoga dokumenta pod egidom “Ceo svet je protiv Srba” koristi uvelike u izbornoj kampanji. S druge pak strane, u Federaciji BiH u javnosti i kod političara nastoji se ovaj potez predstaviti pobjedom odnosno porazom Milorada Dodika. Sve to pokazuje kako će političke stranke sve do izbora koristiti “argumentaciju” o tome kako politički predstavnici, ali i narodi predstavljaju prijetnju jedni drugima, što se uklapa u kliše sa svih prijašnjih izbornih kampanja tijekom kojih je poticanje straha i mržnje prema drugima bilo temelj. To, međutim, nije vezano samo uz odnose na “visokoj” razini, nego i uz lokalne teme. A posebno je to vidljivo u Mostaru, u kojemu je pitanje izgradnje vjerskih objekata, ispunjavanje mitomanskih želja i očekivanja pomiješano s poviješću odavno preraslo dobar ukus.
poster
Homogenizacija u Mostaru
U ovome gradu nastoji se čak i obračune navijačkih skupina, ali i navodno oštećenje travnjaka nogometnog stadiona, čak i unatoč tome što ni jedna institucija nije utvrdila da je to napravljeno djelovanjem izvana, predstaviti udarom na jedan narod i nastavlja koketirati osjećajem žrtve. U tome kontekstu su i stalni udari na mostarskog gradonačelnika Marija Kordića kojega se nastoji predstaviti protivnikom interesa Bošnjaka. A što je klasična manipulacija, zapravo spin, kako bi se, također po istom rukopisu s viših razina baš na mržnji i strahu od Hrvata, mobiliziralo bošnjačke birače te ih se ujedinilo u jedinstvenu političku frontu. S tim ciljem pokušava se približiti lokalni SDP i SDA kako bi spriječili da i nakon sljedećih izbora gradonačelnik bude Hrvat. U tome prednjače vjerski službenici igrajući na kartu ugroženosti Bošnjaka. Upravo kako ne bi bili proglašeni izdajnicima, to je razlog zbog kojeg je propala inicijativa HNS-a BiH i HDZ-a da u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine prođe prijedlog po kojemu bi se spriječilo preglasavanje Hrvata u BiH. Jednako kao što se sada pokušava čak i izbor hrvatskog dužnosnika Marina Vukoje proglasiti izdajom Bosne i Hercegovine samo zbog njegove kandidature u Ustavni sud BiH, čime se zapravo sprječava blokada ove važne državne institucije, a za koju se te iste stranke navodno grčevito bore.
Vrisak.info
