Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta nije ni približno jednoglasno, uz protivljenje troje hrvatskih europarlamentaraca, prihvatio nacrt rezolucije i izvješća o napretku Bosne i Hercegovine, a bit toga dokumenta svodi se na potporu puta te zemlje k Europskoj uniji uz ispunjavanje potrebnih uvjeta, piše Večernji list BiH.
Trima hrvatskim eurozastupnicima, Željani Zovko, Sunčani Glavak iz EPP-a te Toninu Piculi iz socijalista i demokrata, u protivljenju sadržaju priključili su se i zastupnici iz grupacije Identitet i demokracija, a protiv je bio i jedan neopredijeljeni zastupnik. Svi konzervativni zastupnici u znak prosvjeda nisu glasali za nacrt jer se nijedan njihov prijedlog amandmana nije usvojio, kao ni dvojica iz grupacije Identitet i demokracija te zastupnici iz grupacije ljevičara.
Sud u Strasbourgu
Dokument je podržala većina iz Europske pučke stranke budući da je njihov izvjestitelj Paulo Rangel izradio nacrt rezolucije, kao i grupacija Zelenih, socijaldemokrata te liberala (Renew), što nije bio tako čest slučaj s BiH. Moguće je do plenarnog zasjedanja 24. lipnja, kada će se glasati o rezoluciji i izvješću, uložiti i dodatne amandmane na ovaj dokument. Ovaj nacrt izvješća odnosi se na napredak zemlje prema EU. U nacrtu dokumenta poziva se na provedbu 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije koji se odnose na brojna pitanja kako bi zemlja dobila kandidacijski status. To, uz ostalo, predstavlja i provedbu presuda oko izmjena Izbornog zakona.
Sa žaljenjem su istaknuli da Bosna i Hercegovina krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama zbog toga što još nije provela presude Europskog suda za ljudska prava kojima se zahtijeva ukidanje diskriminacije prema manjinama. Zbog toga su pozvali na reformu Izbornog zakona kojim će se provesti presude, ali i otkloniti nedostaci koji dovode u pitanje legitimitet i legalitet izbora. Jednako tako se inzistira na osnaživanju koordinacije vlasti kako bi se brže provodile reforme važne za BiH. Nacrtom rezolucije ističe se zabrinutost za osnovna ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Pritom su pozvali na sprečavanje i procesuiranje govora mržnje prema etničkim i vjerskim manjinama, ženama, LGBTIQ+ osobama, migrantima i tražiteljima azila.
Ukazali su i na važnost poboljšanja rada medija. Poručili su da javni servis, BHRT, mora biti financijski stabilan, neovisan i objektivan državni medij. U svrhu zaštite i promocije jezične i kulturološke različitosti jugoistočne Europe, ocijenili su da je potrebno formirati višejezičnu javnu televiziju kojom će se promovirati zajedništvo i pomirenje među ljudima, po uzoru na televiziju ARTE, u čijem su osnivanju sudjelovale Francuska i Njemačka. U dokumentu je obuhvaćeno i stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tijekom pandemije koronavirusa. Pritom su istaknuli kako mora postojati ravnoteža između osnovnih ljudskih prava i mjera protiv pandemije. U prihvaćenom nacrtu dokumenta ističe se kako Bosna i Hercegovina mora imati centralizirane i harmonizirane procedure za registraciju tvrtke. U tom kontekstu naglasili su nužnost digitalizacije, informatizacije javne uprave. Zahtijevaju depolitizaciju javnih poduzeća i pravljenje javno dostupnog registra kompanija koje su u državnom vlasništvu. Napomenuli su da moraju postojati odgovarajući i, kako su naveli, sveobuhvatni statistički podaci za cijelu državu.
Granica sa susjedima
U izvješću se važan dio posvećuje zaštiti okoliša i pri tome se poziva na gašenje termoelektrana kako bi se zaštitio ovaj dio Europe. Opće je poznato kako su termoelektrane u BiH koje rade u sustavu Elektroprivrede BiH najveći zagađivači na području Balkana, a uz to planiraju se graditi nove termoelektrane. Bh. vlasti također su pozvane riješiti bilateralna pitanja sa susjednim državama, a to se odnosi na granicu sa Srbijom i Hrvatskom, kao i na rješavanje otvorenih pitanja u odnosima s Kosovom.
Vrisak.info
