Udruga gospodarstvenika Brotnjo ponovno upozorava kako minimalna plaća od 1.000 KM bez smanjenja doprinosa neće donijeti pozitivan učinak.
Od 1. siječnja 2025. godine u Federaciji BiH uvedena je minimalna plaća od 1.000 KM, što je u početku pozdravljeno od strane medija i dijela javnosti kao korak prema „većem standardu radnika“.
Međutim, kako ističu iz Udruge gospodarstvenika Brotnjo, već tada su upozoravali da će takva odluka, donesena bez istodobnog smanjenja doprinosa i parafiskalnih nameta, dovesti upravo do suprotnog efekta – rasta inflacije, viših cijena i smanjenja realne kupovne moći građana.
Nažalost, prema njihovim navodima, upravo se to i dogodilo. Povećanje minimalne plaće rezultiralo je većim punjenjem proračuna Federacije, ali je teret tog rasta, kako tvrde gospodarstvenici, u cijelosti pao na poslodavce i građane.
Cijene u marketima i uslužnim djelatnostima znatno su porasle, a realni standard većine obitelji dodatno je oslabljen.
Danas se, prema istom izvoru, svjedoči činjenici da se s dvije prosječne plaće mnoge obitelji ne mogu pokriti osnovne mjesečne troškove, dok su cijene mnogih proizvoda veće nego u Hrvatskoj i Sloveniji, zemljama koje imaju daleko viši standard i razvijenije gospodarstvo.
Vlada je obećala smanjenje doprinosa – ali nije ispunila
Nakon pritiska gospodarstvenika, Vlada FBiH je obećala smanjiti stopu doprinosa u dva koraka – prvi 1. srpnja 2025., a drugi početkom 2026. godine.
Kako navode iz Udruge gospodarstvenika Brotnjo, prvi korak je doista napravljen, no drugi je stopiran. „Time je Vlada jasno pokazala da je glavni cilj bio kratkoročno povećanje budžetskih prihoda, a ne stvarno rasterećenje gospodarstva ili rast produktivnosti“, stoji u priopćenju.
U praksi to, prema njihovim riječima, znači da se poslodavci i dalje suočavaju s visokim opterećenjima, dok su radnici sve manje zadovoljni jer rast plaća ne prati rast troškova života.
Ekonomija ne može rasti dekretom – već samo povećanjem produktivnosti
U Brotnju i Hercegovini posluje veliki broj tvrtki koje zapošljavaju domaću radnu snagu i redovno plaćaju sve obaveze.
Međutim, kako ističu iz Udruge, ekonomski rast ne može se temeljiti samo na administrativnom povećanju plaća, nego i na stvaranju uvjeta za rast produktivnosti i ulaganja.
„Svako povećanje plaća mora biti praćeno povećanjem produktivnosti, kako bi rast bio održiv i zdrav. Trenutno, međutim, svjedočimo suprotnom trendu – povećanju troškova na račun poslodavaca, uz istodobno smanjenu produktivnost u mnogim sektorima“, navode gospodarstvenici.
Takva situacija, dodaju, dugoročno vodi do pada konkurentnosti, smanjenja investicija i odlaska radne snage u inozemstvo.
Koliko država zapravo uzima od poslodavca?
Kako bi građani bolje razumjeli teret koji snose gospodarstvenici, iz Udruge gospodarstvenika Brotnjo navode primjer strukture doprinosa:
Na bruto plaću od 1750 KM, poslodavac u državni proračun uplaćuje oko 750 KM kroz doprinose i poreze.
Drugim riječima, za svakog radnika koji na račun primi 1000 KM neto, država uzme dodatnih 750 KM – što znači da radnik od svog rada zapravo dobije tek oko 57% ukupnog troška koji poslodavac plaća.
Cilj Udruge je, kako navode, da građani shvate razmjere poreznog opterećenja, jer bi se tek tada mogla voditi realna javna rasprava o tome koliko država uzima, a koliko vraća u gospodarstvo i društvo.
Rješenje: fiskalna disciplina i rasterećenje gospodarstva
Udruga gospodarstvenika Brotnjo podržava povećanje primanja radnika, ali isključivo na temelju smanjenja državnih nameta, poticaja za gospodarstvo i rasta produktivnosti, a ne na temelju prisilnih zakonskih uredbi koje ruše konkurentnost i potiču iseljavanje.
„Pozivamo Vladu FBiH da se vrati na obećani put reformi, odnosno:
• nastavi sa smanjenjem stope doprinosa,
• ograniči rast javne potrošnje,
• pojednostavi porezni sustav,
• te stane uz realni sektor koji jedini stvara nova radna mjesta i prihod za državu“, poručuju iz Udruge.
Zaključuju kako će, ako se nastavi praksa umjetnog povećanja plaća bez stvarne ekonomske podloge, građani sve teže živjeti, cijene će i dalje rasti, a mladi će nastaviti napuštati BiH.
„Vrijeme je da se glas gospodarstva čuje jasno i glasno – bez zdravog privatnog sektora nema ni jakog javnog sektora, ni rasta životnog standarda“, stoji u priopćenju Udruge gospodarstvenika Brotnjo.
Vrisak.info
