Početak rata na Bliskom istoku, osim što je uzdrmao globalnu geopolitiku, već sada ostavlja posljedice na ekonomije širom svijeta.
Među zemljama koje bi mogle osjetiti značajne posljedice nalazi se i Bosna i Hercegovina, koja je u velikoj mjeri ovisna o uvozu.
Stručnjaci poručuju da trenutno nema mjesta panici, ali da oprez svakako mora postojati.
Prvi efekti već su vidljivi na benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini. Samo nekoliko dana nakon početka ratnog stanja na Bliskom istoku zabilježen je rast cijena goriva.
Ipak, ekonomski analitičari upozoravaju da je u ovom trenutku teško davati precizne prognoze o daljem razvoju situacije.
“Malo je to nezahvalno prognozirati jer trenutno naši opskrbni lanci nisu ugroženi i nema nekog straha da isti budu ugroženi u nekom kratkom periodu i te cijene ne bi trebale drastično rasti”, rekao ekonomski analitičar Dario Marić.
Ipak, dugoročniji razvoj događaja mogao bi donijeti ozbiljnije posljedice.
Posebno zabrinjava mogućnost zatvaranja Hormuškog tjesnaca, strateški izuzetno važnog pomorskog prolaza kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske količine nafte.
Ukoliko bi do takvog scenarija došlo i potrajao nekoliko mjeseci, globalno tržište bi moglo osjetiti snažan udar, a cijene goriva u Bosni i Hercegovini mogle bi premašiti i tri konvertibilne marke po litru.
“Definitivno u nekom srednjem roku može imati utjecaj na nas jer ta nestašica od 20% će se odraziti na globalno tržište gdje će svi akteri nastojati da opskrbe naftu, a samim time i cijena iste će drastično početi rasti. Što ćemo mi u nekom roku osjetiti i kroz cijene ostalih proizvoda”, tvrdi Marić.
Porast cijena energenata često povlači lančanu reakciju na tržištu, pa stručnjaci upozoravaju da bi se poskupljenja mogla preliti i na druge proizvode, posebno prehrambene, koji su u proteklim godinama već značajno poskupjeli.
“Desit će se ono bojim se što se dešavalo zadnjih 20 godina, čim poskupi neki energent u ovom slučaju gorivo nekako sve lančano poskupi mada nije to opravdano ne treba svaki proizvod odnosno gorivo da podstiče da poskupljuje. Tako da mislim da će mnogi iskoristiti tu situaciju. Država nema nekakvu kontrolu da regulira to stanje”, rekao je ekonomski analitičar, Marin Bago.
Kolika bi konkretno poskupljenja mogla biti, u ovom trenutku teško je procijeniti. Ekonomski analitičari naglašavaju da je jedan od ključnih problema Bosne i Hercegovine nedovoljno razvijena domaća proizvodnja hrane, što dodatno povećava ranjivost na globalne poremećaje.
“Nemamo svoju kvalitetnu proizvodnju hrane da imamo subvencije u poljoprivredi, stočarstvu i svemu ostalom mi bi smo znali koja će cijena proizvoda biti mogli bi biti mirni i stabilni. Ovako ne ovisi sve samo od nas”, tvrdi Marin Bago.
Iako trenutno nema razloga za paniku, stanje na tržištu energenata i hrane ostaje neizvjesno.
Stručnjaci upozoravaju da bi se značajniji rast cijena mogao osjetiti tokom drugog dijela ove godine, posebno ukoliko se sukobi na Bliskom istoku dodatno prodube i poremete globalne tokove energije i trgovine.
Vrisak.info
