Unatoča desetljećima rada i uplaćivanja doprinosa u najjače europsko gospodarstvo, velik broj umirovljenika u Njemačkoj suočava se s niskim mirovinama, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva rada.
Posebno su pogođeni umirovljenici u Donjoj Saskoj i Tiringiji, gdje su prosječne mirovine najniže u državi.
Na zapadu Njemačke, muškarci u Donjoj Saskoj primaju najniže starosne mirovine nakon najmanje 45 godina radnog staža.
Krajem 2024. godine, prosječna mirovina u toj saveznoj pokrajini iznosila je 1.783 eura mjesečno, što je ispod zapadnonjemačkog prosjeka od 1.729 eura.
Ukupno gledano, Donja Saska bilježi prosječnu mirovinu od 1.684 eura, također ispod nacionalnog prosjeka koji iznosi 1.668 eura.
Slična je situacija i u Bavarskoj, gdje umirovljenici s punim radnim stažem primaju prosječno 1.685 eura mjesečno, dok su mirovine u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji nešto više i iznose 1.772 eura.
U Bremenu je zabilježen prosjek od 1.690 eura, dok Baden-Württemberg prednjači s prosječnom mirovinom od 1.907 eura.
Na istoku zemlje, najteža situacija je u Tiringiji. Prema podacima, niti u jednoj drugoj saveznoj pokrajini muškarci i žene ne primaju niže mirovine.
Krajem 2024. godine, prosječna mirovina za muškarce u Tiringiji iznosila je 1.401 euro, a za žene 1.419 eura. Usporedbe radi, najviša prosječna mirovina za žene zabilježena je u Berlinu – 1.576 eura mjesečno.
Značajna je i razlika među spolovima. Žene u Donjoj Saskoj primale su prosječno 1.417 eura mjesečno, a u Bremenu 1.447 eura, što obje pokrajine svrstava među najniže po visini ženskih mirovina. U Bavarskoj je prosjek za žene bio 1.416 eura.
Tiringija s najnižim mirovinama u zemlji
Mirovine u Saskoj također su ispod nacionalnog prosjeka. I muškarci i žene u toj pokrajini primaju znatno niže iznose nakon najmanje 45 godina osiguranja.
Tiringija prednjači po negativnim brojkama: tamošnji umirovljenici imaju najniže prosječne mirovine u Njemačkoj.
Prema podacima, svaka četvrta osoba u Njemačkoj nakon 45 godina rada prima manje od 1.300 eura mjesečno.
Njemački umirovljenici često se moraju snalaziti s “mini-mirovinama”, unatoč desetljećima doprinosa gospodarskom rastu.
Međutim, vlasti ističu kako iznos mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja ne odražava nužno i stvarni životni standard.
“Niska mirovina ne znači automatski i nizak životni standard, jer su važni i drugi izvori prihoda te ukupni prihod kućanstva”, navodi Ministarstvo rada.
Primjerice, žene koje godinama nisu imale vlastite prihode mogu imati nisku mirovinu, ali u kombinaciji s prihodima partnera žive bez financijskog pritiska.
Ipak, vlada upozorava da statistike ne prikazuju punu sliku financijske stvarnosti pogođenih građana.
Iznosi mirovina u Njemačkoj variraju – od vrlo niskih do iznimno visokih – zbog različitog sastava osiguranih razdoblja.
“Relativno niska mirovina moguća je čak i s 45 godina staža, jer se u obračun uključuju i razdoblja bez doprinosa”, stoji u objašnjenju Ministarstva.
To uključuje, primjerice, razdoblja školovanja, studiranja, nezaposlenosti bez naknade, kao i rad s nepunim radnim vremenom.
Vrisak.info
