Je li jeftinije platiti radnike ili tolerirati krađu? Pita li se engleski lanac supermarketa Booths, uvođenje samoposlužnih blagajni nije bila dobra poslovna odluka jer je odmicanje ljudske ruke iz najvažnijeg koraka prodaje – naplate robe – drastično povećalo krađe po dućanima.
Procjenjuje se da je udio ukradene robe oko sedam posto ukupnog prometa, ima trgovaca koji spominju i dvoznamenkaste brojke, što je potaknulo pojedine vlasnike trgovačkih lanaca da vrate ljude na blagajne i potrude se da svaki komad kupljene robe skeniranju blagajnici, a ne kupci. Britanski supermarket Booths prvi se potkraj prošle godine odlučio na drastičan korak, micanje svih samoposlužnih blagajni iz svojih trgovina, dok drugi lanci taktiziraju te ih ciljano zatvaraju u centrima s najviše krađe ili pak ograničavaju broj artikala koje kupci mogu samostalno skenirati na samoposlužnim blagajnama na najviše deset.
Pri uvođenju samoposlužnih blagajni u maloprodaji motivacija nije bila “riješiti se radnika”. Primarna motivacija bila je kreiranje dodatne usluge kupcu i boljeg iskustva kupovine u prodavaonici. To uključuje kraće vrijeme potrebno za obavljanje kupnje, te veću kontrolu procesa kupnje; samostalno i katkad brže skeniranje proizvoda, spremanje robe i plaćanje. Posljedica ove inovacije rezultirala je i s manje radnika na blagajnama, iako samoposlužne blagajne nisu u potpunosti zamijenile ljudski rad i prisutnost radnika uz blagajne i dalje je potrebna – naglašava dr. Irena Guszak, dekanica veleučilišta RIT Croatia, koja je među prvima u Hrvatskoj objavila stručni rad s tom tematikom ubrzo nakon što su blagajne postavljene.
Strukovne grupacije ističu da se na automatskim blagajnama već odvija trećina svih transakcija u trgovinama mješovite robe na zapadu, što je dva puta više nego 2018. godine. Automatske blagajne počele su se uvoditi u ponudu trgovačkih usluga prije dvadesetak godina, no ima mišljenja da bi mogla uslijediti prekretnica te da će ubuduće trgovci dvaput odvagnuti prije nego što ih postave u prodajni prostor. Takve su blagajne donijele uštedu na ljudskom radu i plaćama trgovaca, no posljednjih godina one su, zbog krađa, postale i sve skuplje rješenje. Prva samoposlužna blagajna u Hrvatskoj pojavila se krajem 2007. godine u Rijeci i od tada se to proširilo u mnogim centrima s Konzumom i Plodinama kao pionirima tog oblika naplate. Pitali smo i Konzum o njihovim iskustvima, no ondje su izbjegli govoriti o svom iskustvu s krađama te kažu da će samoposlužne blagajne uvoditi i dalje.
Konzum će nastaviti s uvođenjem dodatnih samoposlužnih blagajni na našim lokacijama s obzirom na to da broj kupaca koji koriste ovu uslugu, kao i promet, kontinuirano rastu – navode te dodaju da u njihovim prodavaonicama kupci najčešće mogu birati između klasičnih i samoposlužnih blagajni, dok u mreži imaju i nekoliko prodavaonica u kojima se nalaze isključivo samoposlužne blagajne. Zaposlenost u sektoru trgovine u Hrvatskoj nije trpjela zbog novih uređaja, ali jest zbog iseljavanja i malih plaća. Maloprodaja je jedan od sektora u kojima se žale na manjak radnika te se sve više koristi rad studenata, umirovljenika i stranaca. Kompletan sektor trgovine s veleprodajom i obrtom ima oko 245 tisuća zaposlenih, devet tisuća više nego 2020. godine, tako da se za domaće tržište ne može reći da su strojevi istisnuli blagajnice i blagajnike s kasa.
Točnije bi bilo ustvrditi da se njima nadomješta manjak trgovaca. Prema podacima američkog statističkog zavoda, u protekle četiri godine u toj je zemlji dva milijuna blagajnika ostalo bez posla, a Christopher Andrews, profesor sa sveučilišta Drew i autor knjige o “do it yourself” ekonomiji očekuje da će u sljedećem desetljeću blagajnici i dalje gubiti radna mjesta, po prilici svaki deseti, prije svega zbog toga što su kupci naviknuli na novu uslugu te očekuju da trgovine zadrže blagajne, iako je popis njihovih nedostataka sve dulji. Najviše bole gubici zbog krađa. Doktorica Guszak kaže da su u maloprodaji promjene konstantne, katkad brže, katkad sporije, ali su tu.
Ovisno o tome koliki mu je životni vijek, stroj će u dovoljno dugom razdoblju biti jeftiniji od ljudskog rada. No trošak ni jednog stroja nije jednodimenzionalan ni jednokratan – kaže dekanica veleučilišta RIT Croatia, koja navodi bankomate kao dobar primjer da se neki procesi mogu unaprijediti, a ljudski rad preusmjeriti prema zahtjevnijim aktivnostima i poslovima veće dodane vrijednosti.
Automatizacija pojedinih poslovnih procesa možda će donijeti niži trošak konkretnog procesa, ako je, dakle, stroj jeftiniji od ljudskog rada, no pitanje je hoće li zadržati uslugu klijentu na istoj razini. To sve uvelike ovisi o preferencijama potrošača koje se s vremenom mijenjaju – dodaje Guszak.
Vrisak.info
