Sredinom godine do pola radnog vremena bilo je zaposleno oko 38 tisuća umirovljenika, a još je i 50-ak tisuća umirovljenika koji rade preko ugovora o djelu.
Nakon što skupe godinu staža, bilo da rade dvije godine po četiri sata tjedno ili preko ugovora o djelu zarade prosječnu godišnju bruto plaću, umirovljenici mogu tražiti novi izračun mirovine.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje potvrđuje da im stižu takvi zahtjevi, no ne raspolažu podacima o ukupnom broju umirovljenika koji su zatražili novi izračun niti se zna što im je on donio.
Hrvatska je još 2014. godine omogućila pojedinim grupacijama umirovljenika da se zaposle do četiri sata tjedno uz zadržavanje mirovine i od tada je to pravo prošireno na sve skupine umirovljenika.
Sporadično su se medijima javljali ljudi koji su se žalili da im je rad iz mirovine smanjio iznos buduće mirovine, no HZMO je demantirao takve informacije pozivajući se na zakonsku odredbu po kojoj korisnik ima pravo da mu u isplati ostane mirovina u povoljnijoj svoti, ako bi nova bila manja.
Stručnjaci: smanjenje mirovine gotovo nemoguće
Danijel Nestić, stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb i jedan od suradnika na izgradnji računskog modela za izračun mirovina kaže da se njemu čini ‘gotovo nemogućim’ da se nekome odredi nepovoljnija mirovina. Na portalu Moja mirovina putem sustava e-Građani može se naći procijenjeni iznos buduće mirovine svih zaposlenih u RH.
Starosna se mirovina određuje prema visini plaće, godinama staža i dodacima. Prvi je korak izračun vrijednosnog boda tako da se za svaku godinu rada prosječna bruto plaća radnika ili osnovica drugog dohotka podijeli s prosječnom bruto plaćom u Republici Hrvatskoj.
Na primjer, osobi koja je zarađivala dvije prosječne plaće omjer ili vrijednosni bod je 2, za prosječnu plaću vrijednosni bod iznosi jedan.
Omjer dobiven za svaku godinu se uprosječuje tako da se ukupan zbroj vrijednosnih bodova podijeli s godinama staža i dobije se vrijednosni bod za svakog pojedinca koji, neovisno o visini plaće, ne može biti veći od 3,8.
Nestić veli da novi izračun ne bi bio nepovoljan čak ni za menadžere koji su, dok su radili, imali jako visoku plaću. Izračunao je da menadžer s 40 godina staža i vrijednosnim bodom tri, koji ima 2202 eura bruto mirovine, može dobiti 20 eura više za dvije dodatne godine rada za minimalnu plaću.
Istina, taj će minimalac srušiti njegov vrijednosni bod s 3 na 2,8, ali mu ipak neće smanjiti dotadašnju mirovinu. Njemu godina rada iz mirovine donosi 10-ak eura, a radniku s prosječnom plaćom mogla bi 15 eura više.
Novi izračun mirovine uključio bi i majčinski dodatak za djecu, koji je od srpnja povećan na 12 mjeseci staža, za one koji nisu iskoristili to pravo prilikom odlaska u mirovinu.
Rušenje dotadašnjih vrijednosnih bodova zbog naknadnog rada moglo bi se izbjeći jedino ako bi Vlada zakonom propisala da se staž koji se stječe radom nakon umirovljenja dodaje na postojeću mirovinu.
Objašnjenje HZMO-a
HZMO u odgovoru pojašnjava da se nova svota mirovine izračunava na osnovi mirovinskog staža i vrijednosnih bodova ostvarenih prije i nakon ostvarivanja prava na mirovinu, što znači da na visinu nove mirovine utječe i duljina ostvarenog staža nakon umirovljenja i plaće ostvarene u tom razdoblju.
Visina mirovine svakog pojedinog osiguranika ovisi o više faktora, o navršenoj dobi na dan ostvarivanja prava, vrsti mirovine, ostvarenom stažu, plaćama, bolovanjima tijekom radnog vijeka dr. te ne možemo izdvojiti posebne skupine korisnika mirovine kojima bi ponovno određena svota mirovine bila veća ili manja.
Tek nakon prestanka zaposlenja u upravnom postupku koji se pokreće zahtjevom, utvrđuju se svi parametri o kojima ovisi visina mirovine pojedinog korisnika te stoga bez tako provedenog postupka nemamo saznanja o visini ponovno određene mirovine pojedinog korisnika, navode iz HZMO-a.
Vrisak.info
